Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 63 2009
Blister
PP
Blister polirana ploča
Portugal · 10 godina EMU
Naklada6.380
Prodajna cijena16,50 €
Datum izdanja1. sij 2009.
PakiranjeBlister
Rubni natpis5 Wappenschilde + 7 dvoraca, ravnomjerno raspoređenih
Tržišna cijena59,00 €
Povod izdavanja
Spomen-kovanica podsjeća na deset godina Ekonomske i monetarne unije i stvaranje eura 1. siječnja 1999. Motiv koji je osmislio G. Stamatopoulos prikazuje stiliziranu ljudsku figuru čija lijeva ruka prelazi u simbol eura, okruženu s dvanaest zvijezda zastave Europe te oznakom „1999-2009“ i odgovarajućim akronimom Ekonomske i monetarne unije na jeziku dotične zemlje. Luksemburško izdanje dodatno prikazuje portret velikog vojvode kao efekt promjene pri naginjanju.
Motiv
Na sredini kovanice prikazana je stilizirana ljudska figura čija je lijeva ruka produžena simbolom eura. Inicijali umjetnika ΓΣ nalaze se ispod simbola eura. Naziv države izdavateljice na službenom jeziku odnosno službenim jezicima nalazi se na gornjem rubu motiva, dok se oznaka 1999-2009 i kratica EMU prevedena na službeni jezik odnosno službene jezike nalaze na donjem rubu.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Pozadina teme
Ekonomska i monetarna unija nastala je u nekoliko etapa. Važan politički okvir bio je Ugovor iz Maastrichta, kojim su početkom 1990-ih utvrđeni kriteriji za sudjelovanje u zajedničkoj valuti. Među njima su bili zahtjevi u pogledu stabilnosti cijena, javnog duga, proračunskog manjka, dugoročnih kamatnih stopa i stabilnosti deviznih tečajeva. Ti su uvjeti trebali osigurati da gospodarstva s dovoljno sličnim gospodarskim uvjetima budu podvrgnuta zajedničkoj monetarnoj politici.
Početkom posljednje faze monetarne unije devizni tečajevi nacionalnih valuta država sudionica nepovratno su utvrđeni. Euro je u početku služio ponajprije kao obračunska, financijskotržišna i klirinška valuta. Gotov novac isprva je i dalje bio u optjecaju u dotadašnjim nacionalnim valutama. Novčanice i kovanice eura uvedene su tek početkom 2002.; nakon prijelaznog razdoblja D-Mark, francuski franak i talijanska lira nestali su kao redovita sredstva plaćanja.
Zajedničku monetarnu politiku vodi Eurosustav, koji se sastoji od Europske središnje banke i središnjih banaka država europodručja. Dok su odluke o porezima, državnoj potrošnji i proračunima uglavnom ostale u nacionalnoj nadležnosti, ključne kamatne stope i druge monetarnopolitičke mjere ujednačene su za cijelo valutno područje. Ta povezanost središnje monetarne politike s nacionalnom fiskalnom politikom oblikuje institucionalnu strukturu monetarne unije.
U početku je jedanaest država uvelo euro kao knjižni novac. Druge su države pristupile poslije; u trenutku izdavanja kovanice europodručje je obuhvaćalo 16 država. Zajedničko izdanje stoga je obljetnicu učinilo ne samo nacionalnim nego i prekograničnim prigodnim događajem. Za motiv je održano javno internetsko glasovanje. Time je stanovništvo uključeno u odabir optjecajne kovanice s jedinstvenom nacionalnom stranom. Takva zajednička izdanja pokazuju da kovanice, unatoč različitim nacionalnim stranama, u cijelom europodručju imaju istu nominalnu vrijednost i istu funkciju.
Početkom posljednje faze monetarne unije devizni tečajevi nacionalnih valuta država sudionica nepovratno su utvrđeni. Euro je u početku služio ponajprije kao obračunska, financijskotržišna i klirinška valuta. Gotov novac isprva je i dalje bio u optjecaju u dotadašnjim nacionalnim valutama. Novčanice i kovanice eura uvedene su tek početkom 2002.; nakon prijelaznog razdoblja D-Mark, francuski franak i talijanska lira nestali su kao redovita sredstva plaćanja.
Zajedničku monetarnu politiku vodi Eurosustav, koji se sastoji od Europske središnje banke i središnjih banaka država europodručja. Dok su odluke o porezima, državnoj potrošnji i proračunima uglavnom ostale u nacionalnoj nadležnosti, ključne kamatne stope i druge monetarnopolitičke mjere ujednačene su za cijelo valutno područje. Ta povezanost središnje monetarne politike s nacionalnom fiskalnom politikom oblikuje institucionalnu strukturu monetarne unije.
U početku je jedanaest država uvelo euro kao knjižni novac. Druge su države pristupile poslije; u trenutku izdavanja kovanice europodručje je obuhvaćalo 16 država. Zajedničko izdanje stoga je obljetnicu učinilo ne samo nacionalnim nego i prekograničnim prigodnim događajem. Za motiv je održano javno internetsko glasovanje. Time je stanovništvo uključeno u odabir optjecajne kovanice s jedinstvenom nacionalnom stranom. Takva zajednička izdanja pokazuju da kovanice, unatoč različitim nacionalnim stranama, u cijelom europodručju imaju istu nominalnu vrijednost i istu funkciju.