SOK BU

Ivan Cankar rođen je 1876. u Vrhniki kraj Ljubljane i odrastao je u brojnoj obrtničkoj obitelji u teškim gospodarskim uvjetima. Nakon mature započeo je studij tehnike u Beču, no ubrzo se potpuno posvetio književnosti. Duži boravci u austrijskoj prijestolnici, osobito u radničkoj četvrti Ottakring, oblikovali su njegovu percepciju društvenih suprotnosti. Godine 1909. trajno se vratio u slovenske zemlje Habsburške Monarhije. Umro je 1918. u Ljubljani.

Cankar je pisao pripovijetke, romane, drame, eseje i političke govore. U djelima kao što su roman „Na klancu“ („Na obronku“), drama „Hlapci“ („Sluge“) ili satira „Za narodov blagor“ („Za dobrobit naroda“) obrađivao je siromaštvo, društvenu ovisnost, oportunizam i sukob između osobne savjesti i društvenih očekivanja. Uporno je kritizirao samozadovoljno građanstvo, političke strukture moći i utjecaj crkvenih autoriteta. Pritom je povezivao realistične prikaze društvenih sredina sa simbolizmom, psihološkim prikazom i satiričnim zaoštravanjem.

Njegovo je stvaralaštvo nastalo u vrijeme kada je slovensko stanovništvo još pripadalo Habsburškoj Monarhiji. Književnost je stoga, osim umjetničke funkcije, sudjelovala i u oblikovanju zajedničkog jezika i kulturnog identiteta. Cankar se istodobno bavio socijalizmom, nacionalizmom i pitanjem odnosa slovenske samostalnosti prema južnoslavenskoj suradnji. Njegov se stav ipak nije mogao svesti na zaokružen politički program.

U Sloveniji je Cankar i danas prisutan u školskom obrazovanju, kazališnom repertoaru i javnom prostoru. Kulturni i kongresni centar Cankarjev dom u Ljubljani nosi njegovo ime; bio je prikazan i na novčanici nekadašnjeg slovenskog tolara. Izdavanje kovanice time se nadovezuje na već uspostavljenu državnu kulturu sjećanja. Okrugli rođendan pruža kalendarski povod za odavanje počasti autoru čiji su tekstovi usko povezani s društvenim i političkim razvojem slovenskog društva oko 1900. godine.