CC 586 2026
Coincard
KS/BU
Coincard
Španjolska · Serija UNESCO-ve svjetske kulturne baštine, 17. izdanje, samostan Poblet
Naklada2.000
Datum izdanja29. sij 2026.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena14,90 €
Povod izdavanja
Izdanje obilježava samostan Poblet u Kataloniji kao UNESCO-ovu svjetsku baštinu. Cistercitski samostan uvršten je 1991. na popis svjetske baštine.
Pozadina teme
Reial Monestir de Santa Maria de Poblet nalazi se u podnožju planinskog lanca Prades, u pokrajini Tarragona. Njegovo osnivanje datira iz 1151., kada je grof Ramon Berenguer IV. od Barcelona naselio cistercite iz južnofrancuskog samostana Fontfroide. To se dogodilo tijekom širenja kršćanske vlasti prema jugu. Samostani su na novoosvojenim područjima preuzimali vjerske, gospodarske i organizacijske zadaće.
Kompleks u svojim starijim dijelovima slijedi ideale cistercitskog reda, koji je težio jednostavnoj arhitekturi i zajedničkom životu uređenom molitvom i radom. Oko samostanske crkve i klaustra grupirani su, među ostalim, kapitulna dvorana, blagovaonica, knjižnica, spavaonice i gospodarske zgrade. Kasnije dogradnje donijele su gotičke oblike, kraljevsku palaču te prostran sustav utvrda sa zidinama, kulama i ulaznim građevinama.
Poblet je bio usko povezan s vladarima Krune Aragón. Nekoliko je kraljeva podupiralo samostan i odredilo ga za svoje grobno mjesto. U samostanskoj crkvi nalaze se grobnice različitih monarha, među njima Jakoba I. i Petera IV. Povezanost cistercitskog samostana, utvrđene rezidencije i kraljevskog panteona odražava politički poredak srednjovjekovnog Aragón, čije je područje vlasti povremeno obuhvaćalo velike dijelove zapadnog Sredozemlja.
U sklopu liberalnog ukidanja samostana zajednica je 1835. protjerana. Zgrade i grobnice potom su opljačkane ili oštećene. U 20. stoljeću započela je opsežna obnova; 1940. vratili su se cisterciti. Poblet je od tada ponovno nastanjeni samostan, a ne samo povijesni spomenik.
Izdanje kovanice pripada španjolskoj seriji o lokalitetima te zemlje upisanima na Popis svjetske baštine. Motivi se načelno odabiru u skladu s kronološkim redoslijedom njihova uvrštenja. Time se objašnjava zašto je Poblet na red došao nakon prethodno obrađenih španjolskih lokaliteta.
Kompleks u svojim starijim dijelovima slijedi ideale cistercitskog reda, koji je težio jednostavnoj arhitekturi i zajedničkom životu uređenom molitvom i radom. Oko samostanske crkve i klaustra grupirani su, među ostalim, kapitulna dvorana, blagovaonica, knjižnica, spavaonice i gospodarske zgrade. Kasnije dogradnje donijele su gotičke oblike, kraljevsku palaču te prostran sustav utvrda sa zidinama, kulama i ulaznim građevinama.
Poblet je bio usko povezan s vladarima Krune Aragón. Nekoliko je kraljeva podupiralo samostan i odredilo ga za svoje grobno mjesto. U samostanskoj crkvi nalaze se grobnice različitih monarha, među njima Jakoba I. i Petera IV. Povezanost cistercitskog samostana, utvrđene rezidencije i kraljevskog panteona odražava politički poredak srednjovjekovnog Aragón, čije je područje vlasti povremeno obuhvaćalo velike dijelove zapadnog Sredozemlja.
U sklopu liberalnog ukidanja samostana zajednica je 1835. protjerana. Zgrade i grobnice potom su opljačkane ili oštećene. U 20. stoljeću započela je opsežna obnova; 1940. vratili su se cisterciti. Poblet je od tada ponovno nastanjeni samostan, a ne samo povijesni spomenik.
Izdanje kovanice pripada španjolskoj seriji o lokalitetima te zemlje upisanima na Popis svjetske baštine. Motivi se načelno odabiru u skladu s kronološkim redoslijedom njihova uvrštenja. Time se objašnjava zašto je Poblet na red došao nakon prethodno obrađenih španjolskih lokaliteta.


