Blister BU

Jubilej, koji se naziva i Svetom godinom, posebna je slavljenička godina Rimokatoličke Crkve. Pojam potječe od biblijske predodžbe o godini otpusta, u kojoj su se trebali oprostiti dugovi, urediti imovinski odnosi i okončati ovisnosti. U katoličkoj tradiciji jubilej prije svega označava obraćenje, pomirenje, hodočašće i zadobivanje oprosta. On se prema crkvenom nauku odnosi na vremenite posljedice već oproštenih grijeha i povezan je s određenim vjerskim uvjetima.

Prva Sveta godina koju je proglasio papa Bonifatius VIII. održana je 1300. godine. Razmaci između jubileja poslije su više puta mijenjani. Od novoga vijeka redovite Svete godine u pravilu se održavaju svakih 25 godina; osim njih, pape mogu proglasiti izvanredne jubileje posvećene posebnim temama.

Među središnjim znakovima Svete godine Sveta su vrata. Ona su obično zatvorena i otvaraju se samo tijekom jubileja. Takva se vrata nalaze pri četirima papinskim bazilikama u Rimu: Petersdom, Lateranbasilika, Santa Maria Maggiore i Sankt Paul vor den Mauern. Njihov prolazak dio je jubilarnoga hodočašća i u kršćanskom tumačenju simbolizira ulazak u obnovljeni život. Otvaranje vrata Petersdom od strane pape označava početak Svete godine.

Jubilej 2025. održava se pod geslom „Hodočasnici nade“. Započeo je 24. prosinca 2024. i obuhvaća bogoslužja, hodočašća i susrete različitih crkvenih skupina u Rimu. Istodobno se slavi diljem svijeta u mjesnim Crkvama.

Za Vatikan je izbor ovoga povoda bio razumljiv jer je Sveta godina usko povezana s Rimom, papinskom službom i papinskim bazilikama. Izdanje kovanice bilježi crkveni događaj koji se održava u većim vremenskim razmacima i koji mnoge hodočasnike dovodi u Rim.