Litva · Mažoji Lietuva (serija: litavske etnografske regije)

Datum izdanja22. pro 2025.

Ukupna naklada500.000

Maksimum EU-a500.000

Izdanja2

Rubni natpisLAISVĖ ★ VIENYBĖ ★ GEROVĖ ★

NatpisSpindulys esmi begalinės šviesos / Lietuva / Mažoji Lietuva / 2025

DizajnerRolandas Rimkūnas

KovnicaUAB Lietuvos monetų kalykla, Vilnius (Lithuania)

Povod izdavanja

Kovanica iz serije „Etnografske regije Litve” posvećena je Mažoji Litvi. Motiv prikazuje grbovni štit s losom koji između prednjih nogu drži koplje, iznad njega svjetlo svjetionika, a s obje strane kuronske lađe. Ispod štita nalazi se citat Vydūnas: „Spindulys esmi begalinės šviesos” („Zraka je bit beskonačne svjetlosti”).

Motiv

Prikaz prikazuje grbovni štit s losom koji između prednjih nogu drži koplje. Iznad njega vidi se svjetlo svjetionika. S obje strane štita nalaze se kurenke, a ispod njih može se pročitati citat Vydūnasa: „Spindulys esmi begalinės šviesos“ (Zraka je bit beskonačne svjetlosti). Uz unutarnji prsten kovanice utisnuti su natpisi „Lietuva“ (Litva), „Mažoji Lietuva“ (Mala Litva), godina izdavanja „2025“ i znak litavnice.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Kleinlitauen, na litavskom Mažoji Lietuva, nije današnja upravna jedinica, nego povijesna i etnografska pokrajina. Obuhvaćala je područja nekadašnje Istočne Pruske u kojima se stoljećima govorilo litavski. Njezin sjeverni dio danas se nalazi oko Klaipėde i uz Kurško lagunu; druga područja pripadaju ruskoj Oblasti Kalinjingrad. Stanovnici koji su govorili litavski nazivali su se pruskim Litavcima. Za razliku od ostatka Litve, regija je dugo pripadala Teutonskom redu, a kasnije Pruskoj i Njemačkom Carstvu te je bila pretežno protestantska.

Kleinlitauen je imao posebnu ulogu u litavskoj pisanoj kulturi. U Königsbergu je 1547. objavljena prva tiskana knjiga na litavskom jeziku, katekizam Martynasa Mažvydasa. Tijekom zabrane litavskih tiskovina na latiničnom pismu u Ruskom Carstvu, u 19. stoljeću u Istočnoj Pruskoj izrađivane su brojne knjige i novine te su se prenosile preko granice. Time je regija postala središte litavskog jezičnog i obrazovnog djelovanja.

Nakon Prvog svjetskog rata Memelsko područje odvojeno je od Njemačkog Carstva. Godine 1923. došlo je pod litavsku upravu. Godine 1939. anektirala ga je nacionalsocijalistička Njemačka; nakon Drugog svjetskog rata njegov sjeverni dio pripojen je Litavskoj Sovjetskoj Republici. Bijeg, progon i posljedice rata doveli su do toga da je nekadašnje prusko-litavsko stanovništvo uglavnom nestalo.

Vydūnas je bio književnik, filozof i kulturni aktivist Wilhelm Storost. Živio je i djelovao ponajprije u Tilsitu te se bavio jezikom, nacionalnim identitetom, etikom i odnosom različitih kultura. Njegovo književno ime postalo je sastavnim dijelom litavske kulturne povijesti.

Pomorske poveznice na prikazu kovanice upućuju na Kurško lagunu, obalu Baltičkog mora i tradicionalno ribarstvo. Kurenški čamci bili su jedrenjaci s ravnim dnom, prilagođeni uvjetima lagune. Kovanica time svrstava Kleinlitauen među samostalne povijesne kulturne pokrajine Litve i istodobno podsjeća na regionalnu baštinu čije je povijesno područje danas podijeljeno između više država.