SOK BU

Mdina se nalazi na visoravni u unutrašnjosti Malte. Njezin povišeni položaj omogućavao je nadzor nad velikim dijelovima otoka i olakšavao obranu. Naseljeno područje seže u antičko doba. U rimsko doba pripadalo je gradu Melite, koji se prostirao i na dijelove današnjeg Rabata. Tijekom arapske vlasti naseljeno je područje smanjeno i dodatno utvrđeno. Naziv Mdina potječe od arapske riječi za „grad“.

U srednjem vijeku Mdina je bila političko i upravno središte Malte. Ovdje su živjeli brojni pripadnici malteškog plemstva. Nakon dolaska Reda svetog Ivana 1530. godine političko se središte najprije premjestilo u Birgu, a poslije u Vallettu. Mdina je ipak zadržala svoje crkvene i društvene funkcije. Zbog svojeg mirnog starog grada, u kojem gotovo da nema prometa, mjesto se danas naziva i „Tihi grad“.

Gradsku panoramu obilježavaju obrambeni zidovi, bastioni, uske ulice i palače. Mnoge građevine svjedoče o različitim razdobljima vlasti i gradnje na Malti. Nakon potresa 1693. godine dijelovi grada su obnovljeni. Pritom je Mdina sve više dobivala barokni izgled koji je i danas prepoznatljiv unutar starije utvrde. I glavna gradska vrata nastala su tijekom kasnije preobrazbe pod vlašću Reda svetog Ivana.

Katedrala je posvećena apostolu Pavlu. Prema predaji zabilježenoj u Djelima apostolskim, Pavao je doživio brodolom kod Malte, a primio ga je rimski namjesnik Publius. Ta je pripovijest usko povezana s kršćanskom predajom otoka. Današnja katedrala izgrađena je nakon potresa prema planovima malteškog arhitekta Lorenza Gafàe.

Kao sačuvan utvrđeni grad u cjelini, Mdina prikazuje više slojeva malteške povijesti: antičko naseljavanje, arapski razvoj grada, srednjovjekovnu upravu i baroknu preobrazbu pod vlašću Reda svetog Ivana. Ta povezanost obrambene arhitekture i povijesne urbane strukture objašnjava izbor Mdine za motiv kovanice.