2 Euro KS/BN

Današnja obrambena politika Litve usko je povezana s iskustvima 20. stoljeća. Zemlju je 1940. okupirao i anektirao Sovjetski Savez, potom ju je okupirala Njemačka, a 1944. ponovno je dospjela pod sovjetsku vlast. Protiv sovjetske okupacije litavski su se partizani borili još nekoliko godina. Litva je 1990. proglasila obnovu svoje državne neovisnosti. Ta prošlost oblikuje političku važnost koja se pridaje suverenitetu, teritorijalnoj obrani i društvenoj otpornosti.

Od 2004 Litva je članica NATO-a i Europske unije. Njezin sigurnosnopolitički položaj određuju zajednička granica s Bjelorusijom te susjedstvo s ruskom eksklavom Kalinjingrad. Između Litve i Poljske nalazi se i kopnena veza između baltičkih država i ostalih članica NATO-a, koja se često naziva koridor Suwałki. Nakon ruske aneksije Krima 2014 Litva je 2015 ponovno uvela prethodno suspendirani obvezni vojni rok. Od 2017. u zemlji je također stacionirana multinacionalna borbena skupina NATO-a pod njemačkim vodstvom.

Koncept sveobuhvatne obrane ne ograničava se na oružane snage. Uključuje državna tijela, općine, poduzeća, operatere kritične infrastrukture, dobrovoljne organizacije i stanovništvo. To obuhvaća vojnu pripravnost, civilnu zaštitu, planiranje za krizne situacije, kibernetičku sigurnost, sigurnost opskrbe i suočavanje s dezinformacijama. Posebnu ulogu ima Litauischer Schützenbund, dobrovoljna organizacija koju podupire država i koja, među ostalim, nudi obuku i potporu za obranu i civilnu otpornost.

Čini se da izdanje nije povezano s povijesnom obljetnicom, nego obrađuje aktualnu državnopolitičku temu. Sveobuhvatni napad Rusije na Ukrajinu od 2022. dodatno je pojačao percepciju prijetnje u Litvi. Kovanica stoga obranu ne pripisuje samo vojsci, nego je prikazuje kao zadaću države i cijelog društva.