2 eura PP

Povijest knjižnice seže do 1774. godine. Nakon ukidanja isusovačkog reda, knjige iz nekadašnjeg isusovačkog kolegija činile su temelj licejske knjižnice u Ljubljani. Njezino osnivanje bilo je povezano s obrazovnim reformama pod vodstvom Maria Theresia, kojima su nastava i znanstvene zbirke postale snažnije organizirane pod državnim nadzorom. Od 1791. knjižnica je primala obvezne primjerke tiskovina objavljenih u Krain. Time se postupno razvila u središnje mjesto prikupljanja tiskane kulturne baštine zemlje.

Osnivanjem Sveučilišta u Ljubljani 1919. godine porasla je i znanstvena uloga knjižnice. Sada je u većoj mjeri služila sveučilišnom istraživanju i nastavi. Nakon nekoliko institucionalnih promjena, poslije Drugoga svjetskog rata dobila je svoj današnji položaj kao slovenska nacionalna i sveučilišna knjižnica. Njezine zadaće obuhvaćaju prikupljanje, obradu i očuvanje slovenskih publikacija te osiguravanje pristupa znanstvenoj literaturi.

Današnja zgrada knjižnice u Ljubljani izgrađena je prema nacrtima autora Jože Plečnik i otvorena 1941. godine. Plečnik, rođen 1872. i preminuo 1957., djelovao je, među ostalim, u Wien, Prag i Ljubljana. Njegova arhitektura povezuje klasične oblike, regionalne materijale i izraženu simboličku oblikovnost. U zgradi knjižnice put vodi iz razmjerno tamnih ulaznih prostora preko monumentalnog stubišta u svijetlu čitaonicu. Taj se slijed shvaća kao arhitektonska slika puta iz neznanja prema spoznaji.

Pegasus potječe iz grčke mitologije, a u europskoj se kulturi povezuje s muzama, pjesništvom i stvaralačkim nadahnućem. Njegova uporaba na zgradi knjižnice tako se nadovezuje na starije predodžbe o obrazovanju i duhovnom poticaju.

Obljetnica se odnosi na institucionalno podrijetlo iz 1774. godine. Izbor povoda tako povezuje povijest državne obrazovne i sabirne politike s današnjom ulogom knjižnice kao memorijske ustanove i znanstvene infrastrukture Slovenije.