2 Euro KS/BN

U latvijskom kulturnom prostoru ukras je poznat pod nazivom *puzuris*, a u množini *puzuri*. Riječ „Himmeli” potječe iz nordijskog jezičnog prostora i danas se često upotrebljava kao opći naziv za slične slamnate tvorevine. Usporedivi oblici rašireni su prije svega u sjevernoj i istočnoj Europi, ali se regionalno razlikuju po konstrukciji, nazivu i običajima.

Puzuri pripadaju latvijskoj seoskoj blagdanskoj kulturi. Izrađivali su se od osušene žitne slame ili trske i vješali o strop prostorije. Zbog strujanja zraka polako su se okretali, pa su se njihov izgled i sjene koje su bacali neprestano mijenjali. Osim pojedinačnih osnovnih tijela izrađivale su se i veće tvorevine sastavljene od više geometrijskih elemenata. Njihova izrada zahtijevala je jednoliko odrezane vlati koje su se nitima povezivale u stabilnu konstrukciju.

Običaj je povezan s latvijskim ciklusom godišnjih doba. U proslavama zimskog solsticija i Božića kršćanske se tradicije preklapaju sa starijim seoskim običajima. Upotrijebljena slama istodobno je predstavljala vezu s proteklom žetvom. Zato se puzuri nisu shvaćali samo kao ukras prostora, nego su se povezivali i s predodžbama plodnosti, zaštite, reda i nastavka godine. Takva tumačenja, međutim, nisu svugdje bila jednaka niti strogo utvrđena. Slamnati ukrasi mogli su se upotrebljavati i na drugim obiteljskim i godišnjim svetkovinama.

Kovanica ne podsjeća ni na jednu osobu ni na konkretan povijesni događaj. U središtu je prije svega obrtnička i nematerijalna tradicija. Motiv povezuje naslijeđene blagdanske običaje s geometrijskim jezikom oblika latvijske narodne umjetnosti. Taj izbor omogućuje Latviji da na optjecajnoj kovanici prikaže kulturnu baštinu koja nije povezana sa spomenikom ili političkom obljetnicom, nego opstaje svojom ponovnom izradom i prenošenjem.