Monaco · 500 godina Ugovora iz Burgosa s Karlom V.

Karl V. iz dinastije Habsburg od 1516. bio je kralj španjolskih kraljevstava, a 1519. izabran je za rimsko-njemačkog kralja. Kao car vladao je vrlo razgranatom državnom zajednicom kojoj su, osim Španjolske i habsburških nasljednih zemalja, pripadali i Nizozemska, područja u Italiji te posjedi u Americi. Njegovu je vladavinu obilježio sukob s francuskim kraljem Franjom I. Središnje poprište tog suparništva bili su Talijanski ratovi.

Monaco se nalazio na granici područja utjecaja Francuske, Genove i habsburško-španjolske vlasti u Italiji. Luka i tvrđava na stijeni imali su stratešku važnost za nadzor ligurske obale i pomorskih putova u zapadnom Sredozemlju. Nakon ubojstva monegaškog gospodara Luciena Grimaldija 1523. regentstvo za još maloljetnog Honoréa I. preuzeo je njegov brat Augustin Grimaldi, biskup Grassea. U toj politički nesigurnoj situaciji zatražio je potporu Karla V.

Sporazumi sklopljeni 1524. stavili su Monaco pod zaštitu cara, odnosno Španjolske. Vlast obitelji Grimaldi ostala je očuvana, a Monaco je istodobno uključen u habsburško-španjolski sustav savezništava. Nakon toga u kneževini je bila smještena španjolska vojna posada. S time povezana politička i financijska opterećenja više su puta dovodila do napetosti.

Španjolski protektorat trajao je do 1641. Za vladavine Honoréa II. Monaco je prešao na stranu Francuske; ugovor iz Péronne uredio je francusku zaštitu, a španjolska vojna posada bila je protjerana. Ugovor s Karlom V. stoga predstavlja ranu fazu monegaške vanjske politike, u kojoj je obitelj Grimaldi svoju vlast osiguravala savezima s europskim velesilama. Obljetnica je Monacu pružila povod da se prisjeti tog diplomatskog usmjerenja i dugog kontinuiteta vladavine obitelji Grimaldi.