2 eura PP – izdanje 1

Demokratska tradicija Finske seže do parlamentarne reforme iz 1906. godine. Zemlja je tada bila autonomna velika kneževina unutar Ruskog Carstva. Dotadašnje predstavničko tijelo, podijeljeno prema društvenim staležima, zamijenjeno je jednodomnim parlamentom. Istodobno je Finska uvela opće i jednako biračko pravo. Žene su dobile i aktivno i pasivno biračko pravo. Time je Finska postala prva europska zemlja sa ženskim pravom glasa na nacionalnoj razini. Na parlamentarnim izborima 1907. izabrano je 19 žena; one su bile prve žene zastupnice u parlamentu u svijetu.

Nakon proglašenja neovisnosti 1917. i građanskog rata 1918. nastala je parlamentarna republika. Ustav iz 1919. utvrdio je temeljne značajke političkog sustava. Danas se zastupnici finskog parlamenta biraju prema proporcionalnom izbornom sustavu. I predsjednik se bira izravno. Osim toga, održavaju se lokalni izbori, izbori za regionalna područja blagostanja i izbor finskih zastupnika u Europski parlament.

Biračko pravo usko je povezano s drugim demokratskim načelima: slobodnim kandidiranjem, tajnim glasovanjem, redovitim izborima i jednakošću glasova. Finski državljani imaju pravo glasa na nacionalnim izborima s navršenih 18 godina. Na lokalnim izborima pod određenim uvjetima mogu glasovati i strani državljani s prebivalištem u Finskoj.

Izdanje kovanice nije povezano s okruglom povijesnom obljetnicom. Međutim, godina njezina izdanja bila je na poseban način obilježena izborima. Početkom 2024. održani su finski predsjednički izbori, a u lipnju su uslijedili izbori za Europski parlament. Tema tako povezuje dug razvoj finskog biračkog prava sa suvremenim političkim sudjelovanjem. Uporaba oba nacionalna jezika istodobno upućuje na ustavno zajamčenu dvojezičnost Finske: finski i švedski nacionalni su jezici zemlje.