Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 517 2024
Komplet
Obrnuti proof Oznaka kovnice Rabe u. Merkurstab
7. Satz u kvaliteti Polirana ploča 2024.–2025., obrnuta Polirana ploča
Luksemburg · 100. obljetnica uvođenja kovanica franaka s likom Feierstëppler
Naklada2.500
Datum izdanja29. sij 2024.
Pakiranje7. PP-set 2024-2025
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Cijena kompleta (4 kovanica)309,00 €
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 100. obljetnicu potpisivanja velikog vojvodskog ukaza o izdavanju sitnog novca od nikla „Feierstëppler“ koji je donijela velika vojvotkinja Charlotte. U središtu je prikazana luksemburška kovanica iz 1924. s motivom čeličnog radnika; ona čini drugu nulu obljetničkog broja „100“. Motiv upotpunjuju natpisi „LËTZEBUERG“ i „FEIERSTËPPLER“ te okrunjeni monogram velikog vojvode Henrija. „Feierstëppler“ bio je među najdugovječnijim kovanicama u luksemburškim francima.
Motiv
Na sredini prikaza na kovanici nalazi se prikaz luksemburške kovanice iz 1924. godine s motivom radnika u čeličani. Ona čini drugu nulu u broju „100“, koji označava obljetnicu prvog izdanja te kovanice. Od svih kovanica denominiranih u luksemburškim francima bila je među onima koje su najdulje bile u optjecaju. Naziv države izdavanja „LËTZEBUERG“ i godina „2024“ ukrašavaju gornji rub prikaza na kovanici.
Ispod obljetničkog broja može se pročitati riječ „FEIERSTËPPLER“, uobičajeni i nadaleko popularni naziv kovanice. Monogram (slovo „H“ s krunom) predstavlja velikog vojvodu Henrija. Budući da kovnica još nije poznata, oznake kovnice u prikazanom predlošku još se mogu prilagoditi.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Ispod obljetničkog broja može se pročitati riječ „FEIERSTËPPLER“, uobičajeni i nadaleko popularni naziv kovanice. Monogram (slovo „H“ s krunom) predstavlja velikog vojvodu Henrija. Budući da kovnica još nije poznata, oznake kovnice u prikazanom predlošku još se mogu prilagoditi.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Pozadina teme
Velika vojvotkinja Charlotte vladala je Luksemburgom od 1919. do 1964. godine. Prijestolje je preuzela nakon abdikacije svoje sestre Marie-Adelheid, koja se nakon Prvog svjetskog rata našla pod unutarnjopolitičkim pritiskom. Charlotteine prve godine vladavine odvijale su se u razdoblju političkog i gospodarskog preustroja. Godine 1921. osnovana je Belgijsko-luksemburška gospodarska unija; luksemburški franak bio je usko povezan s belgijskim frankom.
„Feierstëppler” bio je komad od jednog franka. Kao razdjelna kovanica, njegova nominalna vrijednost nije počivala na vrijednosti metala, nego na državnom određivanju. Takve su kovanice ponajprije služile svakodnevnom platnom prometu. Nikal je za to bio prikladan zbog svoje tvrdoće i otpornosti na trošenje. Dekret velikog vojvode činio je pravnu osnovu za kovanje i izdavanje.
Narodni naziv je na luksemburškom jeziku i odnosi se na radnika s njegovom dugom motkom. U prenesenom smislu riječ je o nekome tko džara vatru, odnosno radi uz peć. Motiv tako neposredno upućuje na proizvodnju željeza i čelika. Od kraja 19. stoljeća rudarstvo, visoke peći i čeličane temeljito su promijenili ponajprije jug Luksemburga. Ondje prisutna „Minette”, stijena koja sadržava željezo, činila je sirovinsku osnovu te industrijalizacije. Čelik je postao jedno od glavnih izvoznih dobara; istodobno su nastali novi industrijski gradovi i brojno radništvo, kojemu su pripadali i brojni doseljenici.
Prikaz industrijskog radnika razlikovao se od dugo uobičajenih prikaza na kovanicama s portretima vladara, grbovima ili alegorijskim likovima. Tjelesni rad i industrijski gospodarski poredak učinio je državnim motivom. Kolokvijalni naziv također pokazuje da je stanovništvo kovanicu prepoznavalo manje po njezinu službenom nazivu, a više po njezinu prikazu.
Povod za prigodno izdanje stoga nije bio samo numizmatička obljetnica. Povijesna kovanica povezuje povijest luksemburškog franka s industrijskim razvojem zemlje. Prikaz starije kovanice na današnjoj eurokovanici istodobno uspostavlja vezu između dvaju valutnih razdoblja.
„Feierstëppler” bio je komad od jednog franka. Kao razdjelna kovanica, njegova nominalna vrijednost nije počivala na vrijednosti metala, nego na državnom određivanju. Takve su kovanice ponajprije služile svakodnevnom platnom prometu. Nikal je za to bio prikladan zbog svoje tvrdoće i otpornosti na trošenje. Dekret velikog vojvode činio je pravnu osnovu za kovanje i izdavanje.
Narodni naziv je na luksemburškom jeziku i odnosi se na radnika s njegovom dugom motkom. U prenesenom smislu riječ je o nekome tko džara vatru, odnosno radi uz peć. Motiv tako neposredno upućuje na proizvodnju željeza i čelika. Od kraja 19. stoljeća rudarstvo, visoke peći i čeličane temeljito su promijenili ponajprije jug Luksemburga. Ondje prisutna „Minette”, stijena koja sadržava željezo, činila je sirovinsku osnovu te industrijalizacije. Čelik je postao jedno od glavnih izvoznih dobara; istodobno su nastali novi industrijski gradovi i brojno radništvo, kojemu su pripadali i brojni doseljenici.
Prikaz industrijskog radnika razlikovao se od dugo uobičajenih prikaza na kovanicama s portretima vladara, grbovima ili alegorijskim likovima. Tjelesni rad i industrijski gospodarski poredak učinio je državnim motivom. Kolokvijalni naziv također pokazuje da je stanovništvo kovanicu prepoznavalo manje po njezinu službenom nazivu, a više po njezinu prikazu.
Povod za prigodno izdanje stoga nije bio samo numizmatička obljetnica. Povijesna kovanica povezuje povijest luksemburškog franka s industrijskim razvojem zemlje. Prikaz starije kovanice na današnjoj eurokovanici istodobno uspostavlja vezu između dvaju valutnih razdoblja.