Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 507 2023
Numizmatičko pismo
KS/BU
Numizmatičko pismo
Slovačka · 200 godina uvođenja redovite konjske brze poštanske službe između Beča i Bratislave
Naklada2.000
Prodajna cijena8,61 €
Datum izdanja11. lis 2023.
PakiranjeNumizmatičko pismo
Rubni natpisSLOVENSKÁ REPUBLIKA + ★ + lipov list + ★
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 200. obljetnicu konjske ekspresne pošte između Beča i Bratislave, koja je započela s radom 1823. godine. Motiv prikazuje poštansku konjsku kočiju u brzoj vožnji te umetnuti pravokutnik s poštanskim rogom. Ispod se nalaze godina „1823“ i nazivi gradova „VIEDEŇ“ i „BRATISLAVA“.
Motiv
Motiv kovanice prikazuje poštansku konjsku kočiju u brzoj vožnji kao simbol konjske ekspresne pošte između Wien i Bratislava, a u sredini umetnuti pravokutnik s poštanskim rogom. Ispod kočije vidljiva je godina „1823“, kada je pokrenuta ekspresna poštanska služba, a ispod nje na slovačkom jeziku nazivi gradova „VIEDEŇ“ i ispod njega „BRATISLAVA“. Na donjem kraju unutarnjeg dijela motiva, od naziva gradova odvojena vodoravnom crtom, nalazi se godina izdavanja „2023“. Naziv države izdavanja „SLOVENSKO“ ukrašava gornji rub motiva. S desne strane kočije, između dviju kockastih oznaka kovnice, vidljiva je oznaka kovnice Kremnica (Mincovňa Kremnica) „MK“. Neposredno ispod oznake kovnice nalaze se stilizirani inicijali dizajnerice nacionalne strane, Mária Poldaufová, „MP“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Pozadina teme
Početkom 19. stoljeća Wien i današnja Bratislava pripadali su istom političkom prostoru. Wien je bio rezidencijalni grad Austrijskog Carstva, dok je Bratislava pripadala Kraljevini Ugarskoj unutar Habsburške Monarhije. Grad je tada bio poznat ponajprije pod imenima Pressburg, Pozsony i Prešporok; današnje ime službeno je uvedeno tek u 20. stoljeću. U Pressburgu se sastajao ugarski sabor, pa je između dvaju gradova postojala intenzivna politička, gospodarska i osobna razmjena.
Prije širenja željeznice poštanske kočije bile su jedno od glavnih sredstava kopnenog prijenosa vijesti i putovanja. Prometovale su prema voznim redovima na utvrđenim rutama. Na poštanskim postajama konji su se mogli zamijeniti kako bi se putovanje moglo nastaviti bez duljih razdoblja odmora. Ekspresna pošta razlikovala se od sporijih poštanskih veza ponajprije kraćim zadržavanjima i organizacijom usmjerenom na brzinu. Poštanske kočije često su, osim pisama i službenih pošiljaka, prevozile i putnike.
Poštanski rog pritom je izvorno imao praktičnu funkciju. Utvrđenim signalima poštar je najavljivao dolazak ili odlazak te je na postaji mogao zatražiti pripremu svježih konja. Istodobno je rog označavao službenu poštu, koja je na mnogim cestama uživala posebne povlastice.
Veza između gradova udaljenih tek oko 60 kilometara predstavlja prijelazno razdoblje u povijesti prometa. Međugradski promet još se temeljio na konjskoj snazi i mreži postaja; nekoliko desetljeća poslije željeznice su preuzele sve veći dio prijevoza putnika i pošte. Željeznička pruga između Wiena i Pressburga otvorena je sredinom 19. stoljeća.
Obljetnica je sa slovačkog gledišta bila prikladan povod za izdavanje kovanice jer pruga prikazuje povijesnu uključenost Bratislave u prometne i komunikacijske mreže Habsburške Monarhije. Istodobno upućuje na i danas blisku prekograničnu povezanost dviju susjednih prijestolnica.
Prije širenja željeznice poštanske kočije bile su jedno od glavnih sredstava kopnenog prijenosa vijesti i putovanja. Prometovale su prema voznim redovima na utvrđenim rutama. Na poštanskim postajama konji su se mogli zamijeniti kako bi se putovanje moglo nastaviti bez duljih razdoblja odmora. Ekspresna pošta razlikovala se od sporijih poštanskih veza ponajprije kraćim zadržavanjima i organizacijom usmjerenom na brzinu. Poštanske kočije često su, osim pisama i službenih pošiljaka, prevozile i putnike.
Poštanski rog pritom je izvorno imao praktičnu funkciju. Utvrđenim signalima poštar je najavljivao dolazak ili odlazak te je na postaji mogao zatražiti pripremu svježih konja. Istodobno je rog označavao službenu poštu, koja je na mnogim cestama uživala posebne povlastice.
Veza između gradova udaljenih tek oko 60 kilometara predstavlja prijelazno razdoblje u povijesti prometa. Međugradski promet još se temeljio na konjskoj snazi i mreži postaja; nekoliko desetljeća poslije željeznice su preuzele sve veći dio prijevoza putnika i pošte. Željeznička pruga između Wiena i Pressburga otvorena je sredinom 19. stoljeća.
Obljetnica je sa slovačkog gledišta bila prikladan povod za izdavanje kovanice jer pruga prikazuje povijesnu uključenost Bratislave u prometne i komunikacijske mreže Habsburške Monarhije. Istodobno upućuje na i danas blisku prekograničnu povezanost dviju susjednih prijestolnica.
Zanimljivosti
Izdavač: POFIS, Bratislava (Slovačka pošta)