Slovenija · 150. godišnjica rođenja arhitekta Jože Plečnik

Datum izdanja2. ožu 2022.

Ukupna naklada1.000.000

Maksimum EU-a1.000.000

Izdanja4

Rubni natpisSLOVENIJA •

NatpisARH. PLEČNIK / JOŽE PLEČNIK / 1872 / SLOVENIJA / 2022

DizajnerAndrej Žerovnik

KovnicaIstituto Poligrafico e Zecca dello Stato, Italy

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 150. obljetnicu rođenja arhitekta Jože Plečnika. Motiv prikazuje isječak velikog prozora čitaonice Nacionalne i sveučilišne knjižnice sa stupom u prvom planu. Slova „ARH. PLEČNIK“, raspoređena po prozoru, djeluju poput potpisa umetnutog u njegovo vlastito djelo; ispod stoji „JOŽE PLEČNIK“, a lijevo godina „1872“.

Motiv

Motiv kovanice prikazuje isječak velikog prozora čitaonice Nacionalne i sveučilišne knjižnice, sa stupom u prvom planu. Na prozoru su raspoređena slova A R H. P L E Č N I K, tim redoslijedom. Ona se slikovito mogu shvatiti kao potpis arhitekta koji se pojavljuje u njegovu vlastitom djelu. Slova su umetnuta u udubljenja prozora i mogu se, u jeziku arhitekta Plečnika, shvatiti kao prostorni arhitektonski elementi, naglasci umetnuti u pročelje ili oblikovani kao geometrijski objekti. Cjelokupna kompozicija ostavlja dojam prostora i odražava bogatstvo ideja arhitekta. U sredini se nalazi glavni stup, kojim je prostor na motivu kovanice podijeljen te je prikazan odnos unutra–vani, odnosno sprijeda–straga, kako je Plečnik često činio u svojim prikazima prostora. Na taj način nastaje prostorna minijatura, prostor unutar prostora, višeslojan i mističan. Pri dnu se nalazi natpis „JOŽE PLEČNIK“, lijevo je okomito ispisana godina „1872“, a desno gore, također okomito, stoje naziv države izdavanja „SLOVENIJA“ i godina izdavanja „2022“. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.

Pozadina teme

Jože Plečnik (1872–1957) potjecao je iz Ljubljane, koja je tada pripadala austro-ugarskoj krunovini Kranjskoj. Nakon školovanja u Grazu i Beču studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Otta Wagnera. U početku je radio u Beču, a poslije je predavao u Pragu i od 1921. na Sveučilištu u Ljubljani. Njegov opus povezuje suvremene arhitektonske zadatke s elementima antike, renesanse i regionalnih graditeljskih tradicija. Karakterističan je njegov samostalan odnos prema stupovima, stubama, osima i različitim materijalima.

U Pragu je Plečnik, između ostalog, sudjelovao u preoblikovanju Praškog grada u sjedište predsjednika novoutemeljene Čehoslovačke. Po nalogu predsjednika Tomáša Garriguea Masaryka uređivao je dvorišta, vrtove i interijere. U Ljubljani nije oblikovao samo pojedinačne građevine, nego i javni prostor. Među njegovim tamošnjim djelima su Tromostovje, tržnice uz rijeku Ljubljanicu, Čevljarski most, crkva sv. Mihaela na Ljubljanskom barju i kompleks groblja Žale. Mnogi od tih zahvata iznova uređuju starije dijelove grada te povezuju putove, trgove, obale i građevine.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani izgrađena je prema Plečnikovim nacrtima 1930-ih i otvorena 1941. Nalazi se na mjestu nekadašnjeg Auersperg-Palais, koji je bio oštećen u potresu 1895. i poslije srušen. Kretanje kroz zgradu pomno je oblikovano: iz razmjerno mračnog ulaznog i stubišnog prostora korisnici dospijevaju u svijetlu čitaonicu. Taj se slijed često shvaća kao arhitektonska slika puta iz neznanja prema znanju. Pročelje spaja opeku s kamenim blokovima različite obrade.

Nakon raspada Jugoslavije Plečnikova su se djela sve više doživljavala kao dio slovenskog kulturnog nasljeđa. UNESCO je 2021. skupinu njegovih građevina i urbanih prostora u Ljubljani uvrstio na Popis svjetske baštine kao primjer oblikovanja grada usmjerenog na čovjeka. Obljetnica je stoga pružila neposredan povod da se istodobno podsjeti na arhitekta i njegovu ulogu u oblikovanju današnjeg izgleda slovenske prijestolnice.