Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 425 2021
Coincard
KS/BU Französisch
Coincard – francuska verzija
Belgija · 500 godina izdavanja kovanica za vrijeme vladavine Karl V
Naklada75.000
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja27. lis 2021.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena13,00 €
Podatak o nakladi izvora: Gesamt 150.000 · 1:1 auf NL/FR geteilt
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 500. obljetnicu objave uredbe o drugom razdoblju izdavanja kovanica za vrijeme vladavine Karla V. Na motivu je prikazan portret Karla V. s natpisom „CAROLUS V” te tada izdani zlatni guldeni Karla V. Nastojanje Karla V. za ujednačenošću i centralizacijom odrazilo se i u ovoj seriji kovanica; gulden Karla V. kasnije je prikazan na nekim kovanicama ECU-a, pri čemu je ECU bio preteča eura.
Motiv
Zlatni Karlsgulden ubraja se među najpoznatije kovanice. Nastojanje Karla V. prema ujednačenosti i centralizaciji izrazilo se i u ovoj seriji kovanica. Gotovo 500 godina nakon što je Karlo V. uveo srebrni Karlsgulden, prikazan je na nekim ECU-kovanicama. ECU, kratica engleskog naziva „European Currency Unit“, odnosno „Europska valutna jedinica“, bio je prethodnik eura.
Nacionalna strana kovanice u unutarnjem prstenu prikazuje portret Karla V., a ispod njega nalazi se natpis „CAROLUS V“. Lijevo je prikazan 500 godina star zlatni Karlsgulden, izdan na temelju uredbe o drugom razdoblju izdavanja kovanica za vrijeme vladavine Karla V. Budući da će kovanice kovati Kraljevska nizozemska kovnica, pri dnu se jedno uz drugo nalaze oznaka kovnice Utrecht, Hermesov štap, i oznaka belgijske majstorice kovnice, grb općine Herzele. Sasvim pri dnu u sredini nalaze se inicijali LL dizajnera kovanice Luca Luycxa. Oznaka države BE i godina izdavanja 2021 nalaze se na lijevoj strani unutarnjeg prstena kovanice. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Nacionalna strana kovanice u unutarnjem prstenu prikazuje portret Karla V., a ispod njega nalazi se natpis „CAROLUS V“. Lijevo je prikazan 500 godina star zlatni Karlsgulden, izdan na temelju uredbe o drugom razdoblju izdavanja kovanica za vrijeme vladavine Karla V. Budući da će kovanice kovati Kraljevska nizozemska kovnica, pri dnu se jedno uz drugo nalaze oznaka kovnice Utrecht, Hermesov štap, i oznaka belgijske majstorice kovnice, grb općine Herzele. Sasvim pri dnu u sredini nalaze se inicijali LL dizajnera kovanice Luca Luycxa. Oznaka države BE i godina izdavanja 2021 nalaze se na lijevoj strani unutarnjeg prstena kovanice. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
U vrijeme donošenja uredbe iz 1521. Belgija još nije postojala kao samostalna država. Područje današnje Kraljevine Belgije uglavnom je pripadalo Habsburškoj Nizozemskoj, zajednici vojvodstava, grofovija i gospodstava, od kojih je svako imalo vlastita prava i upravne tradicije. Karl je ondje, među ostalim, bio vojvoda od Brabanta i grof Flandrije. Rođen je 1500. u Gentu i u početku je odrastao u Nizozemskoj.
Nasljedstvima je Karl ujedinio međusobno vrlo udaljena područja: burgundske posjede u Nizozemskoj, španjolska kraljevstva s njihovim prekomorskim područjima te austrijske nasljedne zemlje. Godine 1519. izabran je za rimsko-njemačkog kralja, a kasnije je nosio carski naslov. Njegovo područje vlasti ipak nije bilo jedinstvena država, nego se sastojalo od zemalja s različitim zakonima, porezima i novčanim sustavima. Godine 1555. u Bruxellesu je predao upravu nad Nizozemskom svojem sinu Philippu.
Pojam „razdoblje izdavanja kovanica”, upotrijebljen u povodu, u numizmatici ne označava pojedinačno kovanje, nego razdoblje proizvodnje kovanica omeđeno propisima. Takve su uredbe, među ostalim, određivale koji su se apoeni smjeli kovati, kao i njihovu težinu, sadržaj plemenitog metala i omjer vrijednosti. U gospodarski usko povezanim nizozemskim područjima time se trebalo olakšati platni promet i ojačati nadzor nad kovnicama. Zlatni Carolusgulden imao je utvrđenu vrijednost od 20 Stuivern. Ta je obračunska jedinica još dugo oblikovala novčani promet u Nizozemskoj.
Karl V. za Belgiju je prikladan povod za izdavanje kovanice i zato što je njegova biografija usko povezana s Gentom i Bruxellesom. Uredba ujedno predstavlja ranu standardizaciju kovanog novca na politički rascjepkanom području. Odabir teme stoga povezuje konkretni obljetnički datum s poviješću Habsburške Nizozemske i njezinim međuregionalnim trgovačkim i valutnim vezama.
Nasljedstvima je Karl ujedinio međusobno vrlo udaljena područja: burgundske posjede u Nizozemskoj, španjolska kraljevstva s njihovim prekomorskim područjima te austrijske nasljedne zemlje. Godine 1519. izabran je za rimsko-njemačkog kralja, a kasnije je nosio carski naslov. Njegovo područje vlasti ipak nije bilo jedinstvena država, nego se sastojalo od zemalja s različitim zakonima, porezima i novčanim sustavima. Godine 1555. u Bruxellesu je predao upravu nad Nizozemskom svojem sinu Philippu.
Pojam „razdoblje izdavanja kovanica”, upotrijebljen u povodu, u numizmatici ne označava pojedinačno kovanje, nego razdoblje proizvodnje kovanica omeđeno propisima. Takve su uredbe, među ostalim, određivale koji su se apoeni smjeli kovati, kao i njihovu težinu, sadržaj plemenitog metala i omjer vrijednosti. U gospodarski usko povezanim nizozemskim područjima time se trebalo olakšati platni promet i ojačati nadzor nad kovnicama. Zlatni Carolusgulden imao je utvrđenu vrijednost od 20 Stuivern. Ta je obračunska jedinica još dugo oblikovala novčani promet u Nizozemskoj.
Karl V. za Belgiju je prikladan povod za izdavanje kovanice i zato što je njegova biografija usko povezana s Gentom i Bruxellesom. Uredba ujedno predstavlja ranu standardizaciju kovanog novca na politički rascjepkanom području. Odabir teme stoga povezuje konkretni obljetnički datum s poviješću Habsburške Nizozemske i njezinim međuregionalnim trgovačkim i valutnim vezama.