Belgija · 100. obljetnica osnutka Belgisch-Luxemburgischen Wirtschaftsunion (BLEU)

Datum izdanja7. srp 2021.

Ukupna naklada155.000

Maksimum EU-a155.000

Izdanja4

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisECONOMIC UNION / 1921 / 2021 / LL

DizajnerLuc Luycx

KovnicaKoninklijke Nederlandse Munt, Utrecht

Povod izdavanja

Kovanica obilježava 100. obljetnicu osnutka Belgijsko-luksemburške gospodarske unije (BLEU), carinske i monetarne unije dogovorene 1921. radi jačanja suradnje i integracije dviju zemalja. Motiv prikazuje portrete belgijskog kralja Philippe I i velikog vojvode Henri od Luksemburga te obrise obiju zemalja, natpis „ECONOMIC UNION” i godine 1921. i 2021. Dodani su i inicijali LL dizajnera kovanice Luc Luycx.

Motiv

Gospodarska unija bila je carinska i monetarna unija s ciljem jačanja suradnje i integracije između dviju zemalja. Potpisana je 25. srpnja 1921. za početno razdoblje od 50 godina. Nakon toga potpisano je još nekoliko protokola kako bi se gospodarska unija zadržala tijekom duljeg razdoblja. Najnoviji protokol obje su zemlje potpisale 18. prosinca 2002.

Nacionalna strana kovanice prikazuje belgijskog kralja Philippe I i velikog vojvodu Henri od Luksemburga. Prikazane su i obje zemlje te natpis ECONOMIC UNION. Na donjem rubu unutarnjeg prstena kovanice nalaze se godine 1921 i 2021. Budući da će kovanice kovati Kraljevska nizozemska kovnica novca, pri dnu se nalaze i kovnički znak Utrechta, Hermesov štap te znak belgijske majstorice kovnice, grb općine Herzele. Vidljivi su i inicijali LL dizajnera kovanice Luc Luycx. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.

Pozadina teme

Nakon Prvog svjetskog rata Luxemburg je morao ponovno usmjeriti svoje gospodarstvo. Od 19. stoljeća Veliko Vojvodstvo pripadalo je carinskom savezu pod utjecajem Pruske, odnosno Deutsches Reich. Ta je povezanost prestala kao posljedica rata. Na luksemburškom referendumu 1919. većina se izjasnila za gospodarsko približavanje Francuskoj. Budući da iz toga nije proizašao odgovarajući sporazum, Luxemburg je započeo pregovore s Belgijom.

Naknadno osnovana unija činila je zajednički gospodarski prostor s jedinstvenom carinskom granicom. Roba se između dviju država u načelu mogla kretati bez unutarnjih carina, dok su se prema trećim državama primjenjivali usklađeni carinski propisi. I prihodi od carina raspodjeljivali su se prema dogovorenim pravilima. Na području monetarne politike luksemburški franak bio je čvrsto vezan uz belgijski franak. Belgijske novčanice i kovanice bile su u svakodnevnom životu široko rasprostranjene u Luxemburgu. Luxemburg je, međutim, zadržao vlastitu valutu i vlastita izdanja kovanica. Ta asimetrična konstrukcija odražavala je vrlo različite veličine gospodarstava dviju država.

Bilateralna suradnja nastavila se usporedno s kasnijim oblicima integracije. Belgija i Luxemburg su tijekom Drugog svjetskog rata zajedno s Nizozemskom dogovorili carinsku uniju Benelux, koja je provedena nakon završetka rata. Obje su države potom pripadale i osnivačima europskih zajednica. Gospodarska unija stoga nije bila zamjena za Benelux ili europsku integraciju, nego je ostala dodatni okvir za usklađivanje između Belgije i Luxemburga. Uvođenjem eura prestala je ranija povezanost dvaju franaka, no institucionalna suradnja ipak je nastavljena.

Kralj Philippe od 2013. belgijski je šef države, a veliki vojvoda Henri od 2000. luksemburški šef države. Obojica obnašaju svoje dužnosti u okviru parlamentarnih monarhija. Njihov zajednički prikaz stoga upućuje na državno pokroviteljstvo nad sporazumom. Za izdavanje kovanice obljetnica je bila prikladna jer je unija opstala kroz više političkih i monetarno-povijesnih razdoblja, a istodobno pripada povijesti gospodarske povezanosti dviju današnjih država europodručja.