SOK BU

Povod je dio duže nordijske tradicije slobode tiska i javnosti državnih poslova. Dok je Finska još pripadala Švedskom Kraljevstvu, 1766. godine stupio je na snagu zakon o slobodi tiska, kojim je bio uređen i pristup službenim dokumentima. Među njegovim zagovornicima bio je Anders Chydenius, svećenik i zastupnik u parlamentu podrijetlom s područja današnje Finske. Načelo javnosti ostalo je oblikotvornim elementom finske upravne kulture.

U 19. stoljeću, kada je Finska bila autonomno Veliko Vojvodstvo u Ruskom Carstvu, novine su jedno vrijeme podlijegale strogoj cenzuri. Istodobno se razvijao tisak na finskom i švedskom jeziku. Pridonio je nastanku političke javnosti te oblikovanju nacionalnih i društvenih pokreta. Nakon neovisnosti 1917. godine raznoliki medijski krajolik postao je dijelom parlamentarnog sustava.

Danas finski ustav štiti i slobodu izražavanja i načelno javni pristup službenim dokumentima. Novinari tako mogu nadzirati djelovanje države i analizirati informacije iz službenih izvora. Uz zakonska pravila, ulogu ima i samoregulacija medija. Finsko vijeće za masovne medije razmatra pritužbe i ocjenjuje jesu li poštovana novinarska profesionalna načela; ono nije državni sud.

Izdanje je objavljeno u stotoj godini postojanja finskog novinarskog udruženja, osnovanog 1921. godine. Udruženje zastupa zaposlene u novinarskim zanimanjima i, među ostalim, bavi se uvjetima rada i profesionalnom neovisnošću. Obljetnica objašnjava vrijeme izdavanja kovanice, dok je tema namjerno šire postavljena: u središtu nije samo strukovna organizacija, nego funkcija pouzdanih informacija, javne rasprave i nadzora nad izvršavanjem vlasti u demokraciji. I uporaba oba finska službena jezika upućuje na dvojezičnu javnost zemlje.