Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 401 2021
Coincard
KS/BU
Coincard
Italija · 150. obljetnica proglašenja Rima glavnim gradom Italije
Naklada12.000
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja26. sij 2021.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena12,90 €
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 150. obljetnicu proglašenja Rima glavnim gradom Italije 1871. godine. Na motivu je prikazan dio skulpture Dea Roma autora Angelo Zanelli u sklopu Altare della Patria spomenika Vittoriano. Prikaz je upotpunjen natpisom „ROMA CAPITALE” te godinama „1871” i „2021”.
Motiv
Prikazna strana prikazuje dio skulpture Dea Roma autora Angela Zanellija, koja se nalazi u središtu velikog zavjetnog oltara Altare della Patria, posvećenog talijanskoj naciji, u sklopu spomenika Vittoriano. Duž gornjeg unutarnjeg ruba kovanice proteže se natpis „ROMA CAPITALE“, a desno su dodane godine „•1871•2021•“, koje označavaju godinu kada je Rim proglašen glavnim gradom Italije i godinu izdavanja kovanice. Lijevo su utisnute kratice „RI“ za Republiku Italiju i „R“ kao oznaka kovnice u Rimu, a uz donji unutarnji rub kovanice nalaze se inicijali „UP“ dizajnerice kovanice Uliane Pernazze.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Proglašenje Rima glavnim gradom povezano je s Risorgimentom, političkim i vojnim ujedinjenjem Italije. Kada je 1861. osnovana Kraljevina Italija, Rim je još pripadao Papinskoj Državi. Prvi glavni grad bio je Torino, a od 1865. tu je ulogu preuzeo Firenca. Rimom je i dalje vladao papa, a štitile su ga francuske postrojbe. Istodobno je talijanski nacionalni pokret grad smatrao prirodnim središtem nove države.
Tijekom Francusko-pruskog rata Francuska je 1870. povukla svoje zaštitne postrojbe iz Rima. Talijanske su jedinice 20. rujna zauzele grad nakon proboja kroz Aurelijanski zid kod Porte Pia. Na naknadnom referendumu većina se izjasnila za priključenje Kraljevini Italiji. Papinska Država time je u velikoj mjeri uključena u talijansku državu. Papa Pio IX. ipak nije priznao novu vlast. Sukob između talijanske države i Svete Stolice, takozvano Rimsko pitanje, riješen je tek 1929. Lateranskim ugovorima.
Vittoriano na Kapitolijskom brežuljku nastao je kao nacionalni spomenik Viktoru Emanuelu II., prvom kralju ujedinjene Italije. Gradnja je započela krajem 19. stoljeća, a 1911. spomenik je svečano otvoren povodom pedesete obljetnice postojanja Kraljevine Italije. Altare della Patria čini središnji dio kompleksa. Dea Roma prikazana ondje nije povijesna osoba, nego alegorijska personifikacija grada. Takve personifikacije Rima potječu još iz antike, a poslije su ponovno korištene u državnim i nacionalnim ikonografskim programima.
Izbor tog motiva tako povezuje dvije razine: grad Rim kao glavni grad i Rim kao simbol državnog jedinstva. Obljetnica istodobno podsjeća na završetak odlučujuće faze talijanskog pokreta za ujedinjenje i na premještanje političkog središta u grad u kojemu od tada svoje sjedište imaju parlament, vlada i šef države.
Tijekom Francusko-pruskog rata Francuska je 1870. povukla svoje zaštitne postrojbe iz Rima. Talijanske su jedinice 20. rujna zauzele grad nakon proboja kroz Aurelijanski zid kod Porte Pia. Na naknadnom referendumu većina se izjasnila za priključenje Kraljevini Italiji. Papinska Država time je u velikoj mjeri uključena u talijansku državu. Papa Pio IX. ipak nije priznao novu vlast. Sukob između talijanske države i Svete Stolice, takozvano Rimsko pitanje, riješen je tek 1929. Lateranskim ugovorima.
Vittoriano na Kapitolijskom brežuljku nastao je kao nacionalni spomenik Viktoru Emanuelu II., prvom kralju ujedinjene Italije. Gradnja je započela krajem 19. stoljeća, a 1911. spomenik je svečano otvoren povodom pedesete obljetnice postojanja Kraljevine Italije. Altare della Patria čini središnji dio kompleksa. Dea Roma prikazana ondje nije povijesna osoba, nego alegorijska personifikacija grada. Takve personifikacije Rima potječu još iz antike, a poslije su ponovno korištene u državnim i nacionalnim ikonografskim programima.
Izbor tog motiva tako povezuje dvije razine: grad Rim kao glavni grad i Rim kao simbol državnog jedinstva. Obljetnica istodobno podsjeća na završetak odlučujuće faze talijanskog pokreta za ujedinjenje i na premještanje političkog središta u grad u kojemu od tada svoje sjedište imaju parlament, vlada i šef države.