Coincard

Nastanak latvijske države bio je povezan s raspadom Ruskog Carstva i posljedicama Prvog svjetskog rata. Područje Latvije bilo je poprište rata, a istodobno su se za njega borile različite političke i vojne snage. Privremena vlada pod vodstvom Kārlis Ulmanis morala se suprotstaviti boljševičkim postrojbama, baltičkim njemačkim postrojbama i takozvanoj Zapadnoruskoj oslobodilačkoj armiji pod vodstvom Pawel Bermondt-Awaloff. Tek nakon završetka Latvijskog rata za neovisnost vlada je mogla u velikoj mjeri nadzirati svoje državno područje.

Daljnji korak bio je mirovni ugovor sa Sovjetskom Rusijom iz 1920. Njime se Rusija odrekla pretenzija na vlast nad Latvijom. Zapadne pobjedničke sile Prvog svjetskog rata u početku su oklijevale s konačnim priznanjem. Jedan od razloga bila je nerazjašnjena budućnost Rusije tijekom građanskog rata: dijelovi savezničke politike neko su vrijeme polagali nadu u obnovu neboljševičke ruske države i nisu željeli unaprijed prejudicirati njezine moguće teritorijalne pretenzije.

Izraz „de iure” označava potpuno pravno priznanje države. Razlikuje se od pukog priznanja „de facto”, pri kojem se država doduše tretira kao politički poredak koji stvarno postoji, ali njezin pravni status još nije konačno priznat. Priznanje de iure olakšalo je Latviji uspostavu redovitih diplomatskih odnosa. Iste je godine zemlja primljena u Ligu naroda.

Pravna ideja državnog kontinuiteta kasnije je dobila dodatnu važnost. Nakon sovjetske okupacije i pripojenja Latvije 1940. nekoliko zapadnih država pravno nije priznalo tu aneksiju. Latvijska diplomatska predstavništva stoga su djelomično mogla nastaviti s radom. Pri ponovnoj uspostavi državne neovisnosti 1991. Latvija se pozvala na to da je republika pravno nastavila postojati. Tema kovanice stoga ne upućuje samo na diplomatski postupak iz međuratnog razdoblja, nego i na jednu od osnova današnjeg latvijskog shvaćanja države.