Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 378 2020
Kovanica od 2 eura
KS/BU Glavni novac Bankovno izdanje
2 Euro KS/BN
Malta · Serija: Prapovijesna nalazišta, hramovi u Skorbi
Naklada150.000
Datum izdanja24. srp 2020.
Rubni natpis2 ✠✠ × 6, naizmjenično uspravno/obrnuto
Tržišna cijena19,91 €
Varijante
31.1 · BU · Coincard · Naklada 20.000
Münzzeichen Monnaie de Paris
Serija: Prapovijesna nalazišta Hramovi Skorbe · KMS · Naklada 10.000
Münzzeichen "F" im 6-Uhr-Stern
Serija: Prapovijesna nalazišta Hramovi Skorbe · Naklada · Kovanice u rolnama · Naklada 150.000
ohne Münzzeichen
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na prapovijesne hramove Skorba, koji su uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Motiv prikazuje dva hrama izgrađena jedan uz drugi u blizini mjesta Zebbiegh na sjeverozapadu Malte, podignuta na znatno starijem naselju. Iznad njih stoji „SKORBA TEMPLES 3600-2500 BC“, a ispod „MALTA“ i „2020“. Nalazište je arheolozima omogućilo određivanje slijeda prapovijesnih kultura na Malti i datiranje prvog naseljavanja otoka na oko 5 000. pr. Kr.
Motiv
Na motivu kovanice prikazan je Skorba, prapovijesni hram u blizini naselja Zebbiegh na sjeverozapadu otoka Malta. Riječ je o dvama hramovima izgrađenima jedan uz drugi. Izgrađeni su na mnogo starijem naselju, otkrivenom izvan kompleksa hramova. Skorba nema monumentalnost drugih hramova na malteškim otocima. Ipak, lokalitet je od najveće važnosti jer je arheolozima omogućio utvrđivanje kronološkog slijeda prapovijesne kulture otoka Malta i spoznaju da su otoci prvi put bili naseljeni oko 5 000. pr. Kr. Natpis „SKORBA TEMPLES 3600-2500 BC“ nalazi se iznad motiva kovanice. Pri dnu se nalaze naziv države izdavanja „MALTA“ i godina izdavanja „2020“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Skorba pripada kontekstu malteške kulture hramova, koja se razvila tijekom neolitičkog razdoblja. Na Malti i Gozo tada su od velikih blokova vapnenca nastali samostojeći kompleksi s više polukružnih prostorija. Njihova točna funkcija još nije konačno razjašnjena. Pronalasci oltara, životinjskih kostiju i malih figurica upućuju na to da su se koristili za zajedničke obrede. Istodobno su bili dio društva koje se bavilo poljoprivredom i stočarstvom te održavalo stalna naselja.
Razmjerno niski ostaci zidova lokaliteta Skorba pružaju manje uvida u izvorni izgled takvih kompleksa nego bolje očuvani hramovi. Međutim, za istraživanja su upravo slojevi naselja očuvani ispod zidova i uz njih osobito važni. Tijekom iskapanja pod vodstvom britanskog arheologa David H. Trumpa početkom 1960-ih otkriveni su ostaci nastambi, ognjišta, alati, kosti i keramika iz različitih razdoblja. Slijedom tih slojeva mogle su se pratiti promjene u oblicima keramike i tehnikama njezine izrade.
Po lokalitetu su nazvane kulturne faze „Grey Skorba” i „Red Skorba”. Nazivi se odnose na karakterističnu sivu, odnosno crveno prevučenu keramiku. One pripadaju razdoblju prije izgradnje velikih hramskih kompleksa i premošćuju prazninu između najranijih zemljoradničkih zajednica i kasnije kulture hramova. Skorba stoga služi kao važna referentna točka za kronološko datiranje drugih prapovijesnih lokaliteta na Malti.
Kompleks je dio serijske UNESCO-ove svjetske baštine „Megalitski hramovi Malte”. Ona je u početku obuhvaćala Ġgantija, a kasnije je proširena na dodatne lokalitete s hramovima na Malti. Izdanje kovanice iz 2020. ujedno je dio malteške serije koja je redom predstavljala prapovijesne lokalitete te otočne države. Prethodno su, među ostalima, bili predstavljeni Ġgantija, Ħaġar Qim, Mnajdra i Ta’ Ħaġrat. Odabir Skorbe stoga se objašnjava i njegovim položajem unutar svjetske baštine i njegovom ulogom u arheološkoj kronologiji Malte.
Razmjerno niski ostaci zidova lokaliteta Skorba pružaju manje uvida u izvorni izgled takvih kompleksa nego bolje očuvani hramovi. Međutim, za istraživanja su upravo slojevi naselja očuvani ispod zidova i uz njih osobito važni. Tijekom iskapanja pod vodstvom britanskog arheologa David H. Trumpa početkom 1960-ih otkriveni su ostaci nastambi, ognjišta, alati, kosti i keramika iz različitih razdoblja. Slijedom tih slojeva mogle su se pratiti promjene u oblicima keramike i tehnikama njezine izrade.
Po lokalitetu su nazvane kulturne faze „Grey Skorba” i „Red Skorba”. Nazivi se odnose na karakterističnu sivu, odnosno crveno prevučenu keramiku. One pripadaju razdoblju prije izgradnje velikih hramskih kompleksa i premošćuju prazninu između najranijih zemljoradničkih zajednica i kasnije kulture hramova. Skorba stoga služi kao važna referentna točka za kronološko datiranje drugih prapovijesnih lokaliteta na Malti.
Kompleks je dio serijske UNESCO-ove svjetske baštine „Megalitski hramovi Malte”. Ona je u početku obuhvaćala Ġgantija, a kasnije je proširena na dodatne lokalitete s hramovima na Malti. Izdanje kovanice iz 2020. ujedno je dio malteške serije koja je redom predstavljala prapovijesne lokalitete te otočne države. Prethodno su, među ostalima, bili predstavljeni Ġgantija, Ħaġar Qim, Mnajdra i Ta’ Ħaġrat. Odabir Skorbe stoga se objašnjava i njegovim položajem unutar svjetske baštine i njegovom ulogom u arheološkoj kronologiji Malte.
Analiza cijena na eBayu
Za ovo izdanje postoji kretanje cijena na temelju stvarnih prodaja na eBayu – s medijanom, rasponom i brojem prodaja
Pogledaj analizu cijena