2 Euro KS/BN

Naziv „Rimski ugovori” obuhvaća dva odvojena sporazuma: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ugovorne stranke bile su Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Oba su ugovora stupila na snagu početkom 1958.

EEZ je trebao produbiti gospodarsku povezanost država članica. Bili su predviđeni zajedničko tržište, postupno ukidanje carina unutar Zajednice i zajednička vanjska carina. Tome su se pridružili sloboda kretanja radnika te slobodan promet robe, usluga i kapitala. Zajedničke političke nadležnosti nastale su, među ostalim, u poljoprivredi i trgovini. Iz EEZ-a se poslije razvila Europska zajednica; njezine strukture i pravna stečevina naposljetku su uključene u Europsku uniju.

Euratom je dobio zadaću organizirati suradnju pri civilnom korištenju nuklearne energije. To je obuhvaćalo istraživanje, zajedničke sigurnosne standarde, opskrbu nuklearnim materijalom i nadzor nad time da se taj materijal ne upotrebljava u nedopuštene svrhe. Euratom pravno i dalje postoji uz Europsku uniju.

Ugovori su se nadovezali na Europsku zajednicu za ugljen i čelik, osnovanu 1951. Njome je istih šest država najprije ključna područja teške industrije podvrgnulo zajedničkom sustavu. Nakon neuspjeha opsežnijih planova za europsku obrambenu zajednicu, integracija se snažnije usmjerila na gospodarske i tehnički definirane zadaće.

Mjesto potpisivanja, Kapitolijski brežuljak, istodobno je bilo sjedište rimske gradske uprave. Svečanost je održana u Palazzo dei Conservatori, dijelu Kapitolijskog kompleksa zgrada. Uzorak trga prikazan na kovanici stoga izravno upućuje na mjesto potpisivanja.

Za obljetnicu su se države europodručja prvi put odlučile za zajedničko izdanje prigodne kovanice od 2 eura s jedinstvenim osnovnim motivom. Time nije obilježen samo nacionalni događaj, nego i ugovorni okvir na kojem se temeljio institucionalni razvoj europskih zajednica, a time i kasnija monetarna unija.