Luksemburg · 100 godina općeg prava glasa u Luxembourgu

Datum izdanja19. ruj 2019.

Ukupna naklada311.000

Maksimum EU-a500.000

Izdanja4

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisLUXEMBOURG / Centenaire du suffrage universel / 1919-2019

DizajnerHerbert Wähner

KovnicaKoninklijke Nederlandse Munt, Utrecht

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 100. obljetnicu uvođenja općeg biračkog prava 1919. godine. Motiv prikazuje lijevo lik Njegove Kraljevske Visosti velikog vojvode Henrija, a desno ruku koja ubacuje glasački listić u glasačku kutiju. Prikaz nadopunjuju natpisi „LUXEMBOURG”, „Centenaire du suffrage universel” i „1919-2019”.

Motiv

Na lijevoj strani prikazan je portret Njegove Kraljevske Visosti, velikog vojvode Henri, a na desnoj glasačka urna u koju ruka ubacuje glasački listić. Na dnu se može pročitati „LUXEMBOURG” kao naziv države izdavateljice. Na vrhu se polukružno nalazi natpis „Centenaire du suffrage universel” (100. obljetnica uvođenja općeg prava glasa), a ispod njega „1919-2019”, pri čemu je 2019. ujedno i godina izdanja. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Do 1919. političko sudjelovanje u Luxemburgu bilo je uvjetovano spolom, dobi i poreznim uvjetima. Pravo glasa imali su samo muškarci koji su dosegnuli određenu minimalnu dob i plaćali propisani porezni iznos. Veliki dijelovi punoljetnog stanovništva time su bili isključeni iz parlamentarnih izbora. Zahtjevi za proširenjem biračkog prava dolazili su, među ostalim, iz radničkog pokreta te od socijalističkih i liberalnih snaga.

Reforma je provedena u politički napetom razdoblju. Luxemburg su tijekom Prvoga svjetskog rata, unatoč njegovoj neutralnosti, okupirale njemačke postrojbe. Nakon završetka rata vladali su društveni sukobi, gospodarska nesigurnost i kriza monarhije. Velika vojvotkinja Marie-Adelheid odrekla se prijestolja početkom 1919.; naslijedila ju je njezina sestra Charlotte. Istodobno je ustav izmijenjen. Pritom je izrijekom utvrđeno da državna vlast proizlazi iz nacije. Položaj monarha time je snažnije oblikovan kao ustavom uređena funkcija.

U svibnju 1919. ustavnom je promjenom ukinuto cenzusno biračko pravo. Aktivno i pasivno biračko pravo ubuduće je vrijedilo za Luksemburžanke i Luksemburžane s navršenih 21 godinu. Žene su tako mogle ne samo glasati nego i kandidirati se za mandat. Još iste godine sudjelovale su na referendumu o obliku državnog uređenja i gospodarskom usmjerenju zemlje te na parlamentarnim izborima koji su uslijedili. Na tim je izborima socijalistkinja Marguerite Thomas-Clement kao prva žena ušla u Zastupnički dom.

Veliki vojvoda Henri, luksemburški šef države od 2000., nije sudjelovao u tadašnjim događajima. Njegovo uključivanje prije upućuje na današnju ustavnu monarhiju i povezuje je s demokratskim poretkom čiji su temelji ponovno određeni 1919. Obljetnica je odabrana jer je tadašnja reforma temeljito proširila krug politički uključenih osoba i osobito uspostavila pravnu ravnopravnost žena i muškaraca na nacionalnim izborima.