Slovenija · 50. obljetnica Rimskih ugovora

Datum izdanja25. ožu 2007.

Ukupna naklada400.000

Maksimum EU-a400.000

Izdanja2

Rubni natpisSLOVENIJA •

NatpisRIMSKA POGODBA / 50 LET / EVROPA / 2007 / SLOVENIJA

DizajnerHelmut Andexlinger

KovnicaSuomen Rahapaja OY, Vantaa, Finnland

Povod izdavanja

Komemorativni novac podsjeća na 50. obljetnicu potpisivanja Ugovora iz Rima, koji je šest država osnivačica sklopilo 25. ožujka 1957. u Rimu. Motiv prikazuje potpisani tekst ugovora ispred zvjezdastog popločenja Piazza del Campidoglio, koje je oblikovao Michelangelo. Iznad njega stoji „Europa” na jeziku određene države, a prikaz dopunjuju povod izdavanja i dvanaest zvijezda Europske unije.

Motiv

Na sredini kovanice prikazan je ugovor koji su potpisali šestorica članova osnivača, u pozadini sa zvjezdastim popločenjem Piazza del Campidoglio u Rimu, koje je osmislio Michelangelo, gdje je ugovor potpisan 25. ožujka 1957. Neposredno iznad ugovora utisnuta je riječ „Europa” na odgovarajućem jeziku. Iznad cjelokupnog motiva nalaze se povod izdavanja i ispod zemlja izdavanja na odgovarajućem jeziku odnosno jezicima, kao i godina 2007. Na vanjskom prstenu kovanice nalazi se dvanaest zvijezda Europske unije.

Pozadina teme

Takozvani Rimski ugovori sastojali su se od dvaju odvojenih sporazuma: Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ugovorne stranke bile su Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Oba ugovora stupila su na snagu početkom 1958.

Njihov nastanak bio je povezan s europskim ujedinjenjem nakon Drugoga svjetskog rata. Već su 1951. iste države Europskom zajednicom za ugljen i čelik stavile ključna područja teške industrije pod zajednički nadzor. Nakon neuspjeha Europske obrambene zajednice preusmjerile su suradnju na gospodarska i tehnički jasnije definirana područja. Pripreme za pregovore omogućili su Konferencija u Messini i izvješće odbora pod vodstvom belgijskog političara Paul-Henrija Spaaka.

EEZ je postupno trebala stvoriti zajedničko tržište. To je uključivalo ukidanje carina između država članica, zajedničku vanjsku carinu te slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Osim toga, bile su predviđene zajedničke odredbe o tržišnom natjecanju, poljoprivredi i prometu. Euratom je trebao koordinirati suradnju u miroljubivoj uporabi nuklearne energije, poticati istraživanje i nadzirati opskrbu nuklearnim materijalom.

Ugovorima su osnovani zasebni savjeti i komisije, ali su se koristili zajedničkom parlamentarnom skupštinom i zajedničkim sudom. Iz parlamentarne skupštine poslije se razvio Europski parlament. Odvojena izvršna tijela tadašnjih triju zajednica spojena su 1967. EEZ je kasnijim izmjenama ugovora prerasla u Europsku zajednicu, a naposljetku i u današnju Europsku uniju.

Izdanje iz 2007. bilo je prvo zajedničko prigodno izdanje od 2 eura država europodručja. Taj je povod bio prikladan za jedinstveni motiv jer Rimski ugovori označavaju zajednički institucionalni i gospodarski temelj tih država. Istodobno su se mogle zadržati nacionalne jezične inačice i nazivi država, dok je središnji dio oblikovanja ostao jednak u svim državama.