Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 336 2019
Komplet optjecajnih kovanica
KS/BU
SOK BU
Njemačka · 70 godina Bundesrat
Naklada102.300
Prodajna cijena13,35 €
Datum izdanja29. sij 2019.
PakiranjeKomplet optjecajnih kovanica
Rubni natpisEINIGKEIT UND RECHT UND FREIHEIT + savezni orao
Tržišna cijena82,00 €
Podatak o nakladi izvora: 23900 | 19600
Varijante
5Njemačka, A · A · Oznaka kovnice A · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 23.900
Njemačka, D · D · Oznaka kovnice D · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 19.600
Njemačka, F · F · Oznaka kovnice F · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 19.600
Njemačka, G · G · Oznaka kovnice G · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 19.600
Njemačka, J · J · Oznaka kovnice J · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 19.600
Povod izdavanja
Prigodni kovani novac obilježava 70. godišnjicu osnutka Bundesrata. Motiv prikazuje detaljan, plastično oblikovan prikaz zgrade Bundesrata te natpis „BUNDESRAT“, inicijale umjetnika, kovničku oznaku i godinu „2019“.
Motiv
Motiv kovanice prikazuje vrlo detaljan i fino reljefno izrađen prikaz Bundesratsgebäude. U gornjoj polovici unutarnjeg dijela kovanice nalaze se oznaka odgovarajuće kovnice („A“, „D“, „F“, „G“ ili „J“), inicijali umjetnika i godina „2019“. U donjoj polovici unutarnjeg dijela kovanice nalazi se natpis „BUNDESRAT“ i njemačka državna oznaka „D“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Bundesrat se prvi put sastao 7. rujna 1949. Njegovo osnivanje temelji se na federalnom ustroju Savezne Republike Njemačke, koji propisuje Grundgesetz. Nakon centralizirane vladavine nacionalsocijalizma državnu je vlast ponovno trebalo raspodijeliti između savezne države i saveznih zemalja. Povijesni prethodnici predstavništva pojedinačnih njemačkih država bili su Bundesrat Deutsches Kaiserreich i Reichsrat Weimarer Republik. Bundesrat iz 1949. ipak je samostalno ustavno tijelo.
Putem njega 16 saveznih zemalja sudjeluje u donošenju zakona i upravljanju savezne države te u pitanjima Europske unije. Njegove članove ne biraju neposredno, nego ih upućuju vlade saveznih zemalja. Svaka savezna zemlja, ovisno o broju stanovnika, raspolaže s tri do šest glasova, koji se mogu dati samo jedinstveno. Za zakone koji se osobito odnose na nadležnosti ili financije saveznih zemalja potrebna je njegova suglasnost. U slučaju drugih saveznih zakona može uložiti prigovor. Sukobi između Bundestag i Bundesrat mogu se razmatrati u posredničkom odboru.
U prvim desetljećima Bundesrat je imao sjedište u Bonner Bundeshaus. Od 2000. zasjeda u Berlinu, u bivšoj zgradi Preußisches Herrenhaus u Leipziger Straße. Zgrada, podignuta prema planovima Friedricha Schulzea, otvorena je 1904. Herrenhaus je bio prvi dom pruskog zemaljskog parlamenta; nakon kraja monarhije zgradu je, među ostalima, koristio Preußischer Staatsrat. Nakon ratnih oštećenja i kasnijih preinaka zgrada je obnovljena za potrebe Bundesrata.
Obljetnica je bila povod za predstavljanje jednog od pet stalnih ustavnih tijela savezne države. Istodobno odabrana zgrada upućuje na dulju povijest federalnih i parlamentarnih institucija u Njemačkoj. Izdanje se time uklapa u njemačku praksu prikazivanja državnih institucija i povijesnih obljetnica na optjecajnim kovanicama.
Putem njega 16 saveznih zemalja sudjeluje u donošenju zakona i upravljanju savezne države te u pitanjima Europske unije. Njegove članove ne biraju neposredno, nego ih upućuju vlade saveznih zemalja. Svaka savezna zemlja, ovisno o broju stanovnika, raspolaže s tri do šest glasova, koji se mogu dati samo jedinstveno. Za zakone koji se osobito odnose na nadležnosti ili financije saveznih zemalja potrebna je njegova suglasnost. U slučaju drugih saveznih zakona može uložiti prigovor. Sukobi između Bundestag i Bundesrat mogu se razmatrati u posredničkom odboru.
U prvim desetljećima Bundesrat je imao sjedište u Bonner Bundeshaus. Od 2000. zasjeda u Berlinu, u bivšoj zgradi Preußisches Herrenhaus u Leipziger Straße. Zgrada, podignuta prema planovima Friedricha Schulzea, otvorena je 1904. Herrenhaus je bio prvi dom pruskog zemaljskog parlamenta; nakon kraja monarhije zgradu je, među ostalima, koristio Preußischer Staatsrat. Nakon ratnih oštećenja i kasnijih preinaka zgrada je obnovljena za potrebe Bundesrata.
Obljetnica je bila povod za predstavljanje jednog od pet stalnih ustavnih tijela savezne države. Istodobno odabrana zgrada upućuje na dulju povijest federalnih i parlamentarnih institucija u Njemačkoj. Izdanje se time uklapa u njemačku praksu prikazivanja državnih institucija i povijesnih obljetnica na optjecajnim kovanicama.