2 Euro KS/BN

Zemgale, na njemačkom također zvana Semgallen, povijesna je pokrajina na jugu Latvije, uz granicu s Litvom. Pripada četirima dijelovima zemlje od kojih je, prema Ustavu, sastavljeno državno područje Latvije. Kulturno-povijesna regija ipak se ne može poistovjetiti s današnjom upravnom jedinicom. Njezino je središte Jelgava, a krajolik Zemgale obilježavaju ponajprije prostrane, plodne ravnice i dugotrajna poljoprivredna uporaba.

Naziv potječe od Semgala, baltičke etničke skupine koja je u srednjem vijeku živjela na području današnje Latvije i Litve. Tijekom sjevernih križarskih ratova Semgali su se dugo opirali Teutonskom redu i njegovim saveznicima. U ranome novom vijeku područje je pripadalo Vojvodstvu Kurlandije i Zemgalije, osnovanom 1561. godine, koje je kao leno bilo pod vrhovnom vlašću Poljsko-Litavske Unije. Jelgava, tada poznata pod njemačkim nazivom Mitau, bila je rezidencija vojvoda. Nakon prestanka postojanja vojvodstva regija je krajem 18. stoljeća došla pod rusku vlast. Od osnutka neovisne latvijske države 1918. Zemgale je sastavni dio Latvije.

Heraldski znak regije srebrni je los na plavoj podlozi. Los pritom ne služi kao grb pojedinoga grada, nego kao simbol povijesne pokrajine. Takvi regionalni grbovi u Latviji utvrđeni su u međuratnom razdoblju, a nakon obnove državne neovisnosti ponovno su zakonski potvrđeni.

Izdanje je pripadalo latvijskoj seriji kovanica o povijesnim i kulturnim dijelovima zemlje Vidzeme, Kurzeme, Latgale i Zemgale. Serija je bila povezana sa stotom obljetnicom proglašenja Republike Latvije 1918. godine. Zemgale je 2018. godine činila završetak te serije. Time državna obljetnica nije prikazana samo kroz središnje političke događaje, nego i kroz regionalne sastavnice latvijske državnosti.