Estonija · 100. obljetnica Republike Estonije

Datum izdanja19. velj 2018.

Ukupna naklada1.317.800

Maksimum EU-a1.317.800

Izdanja4

Rubni natpisEESTI × 2, naizmjenično uspravno/obrnuto, odvojeno točkama

Natpis18 / 100 / SADA AASTAT EESTI VABARIIKI / EESTI / 2018

DizajnerIonel Lehari, Meelis Opmann

KovnicaUAB Lietuvos monetų kalykla, Vilnius (Lithuania)

Povod izdavanja

Kovanica obilježava 100. obljetnicu neovisnosti Estonije. Motiv objedinjuje brojeve 18 i 100 te time upućuje i na godinu neovisnosti i na proteklih stotinu godina. Dolje desno stoje „SADA AASTAT EESTI VABARIIKI“, „EESTI“ i „2018“.

Motiv

Na motivu se mogu prepoznati i brojka 18 i brojka 100. To simbolizira vrijeme kada je Estonija postala neovisna, ali istodobno odražava i proteklih stotinu godina. Dolje desno može se pročitati tekst „SADA AASTAT EESTI VABARIIKI“, nakon čega slijede naziv zemlje, „EESTI“, i godina izdavanja, „2018“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Do 1917. područje Estonije pripadalo je Ruskom Carstvu. Nakon Veljačke revolucije carska se vlast raspala, a Estonija je dobila objedinjenu autonomnu upravu. Kada su boljševici poslije preuzeli vlast, a njemačke postrojbe napredovale, estonski su političari kratko prijelazno razdoblje iskoristili za proglašenje vlastite države.

Temelj je bio „Manifest svim narodima Estonije”, koji je objavio estonski Odbor za spašavanje. Javno je pročitan 23. veljače 1918. u Pärnuu. Sljedećeg je dana u Tallinnu osnovana privremena vlada; zato se 24. veljače obilježava kao nacionalni praznik. Državna se samostalnost isprva ipak nije mogla praktično ostvariti jer su njemačke postrojbe okupirale zemlju.

Nakon završetka Prvoga svjetskog rata privremena je vlada u studenome 1918. preuzela državnu vlast. Ubrzo nakon toga započeo je Estonski rat za neovisnost protiv Sovjetske Rusije. Osim toga, na jugu je došlo i do borbi protiv postrojbi kojima su dominirali Nijemci s Baltika. Rat je završio Tartuskim mirovnim ugovorom od 2. veljače 1920. Sovjetska Rusija njime je priznala Estoniju kao suverenu državu i odrekla se zahtjeva prema njezinu području.

Prva Estonska Republika postojala je do 1940. Nakon toga uslijedile su sovjetska okupacija i aneksija, njemačka okupacija tijekom Drugoga svjetskog rata te ponovno uključivanje u Sovjetski Savez. Estonija je s gledišta državnog prava ustrajala na kontinuitetu Republike osnovane 1918. Raspadom Sovjetskog Saveza stoga 1991. nije proglašeno osnivanje nove države, nego ponovna uspostava državne samostalnosti.

Obljetnica je tako istodobno označavala nastanak Republike i predodžbu o njezinu pravnom kontinuitetu tijekom okupacije i sovjetskog razdoblja. Bila je dio višegodišnjeg državnog obljetničkog programa, koji je podsjećao i na političke korake između autonomije, osnivanja države i sklapanja mira u Tartuu.