Španjolska · Serija UNESCO-ove svjetske kulturne baštine, 9. izdanje, Santiago de Compostela

Datum izdanja2. velj 2018.

Ukupna naklada300.000

Maksimum EU-a300.000

Izdanja6

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisESPAÑA / 2018

DizajnerAlfonso Morales Muñoz

KovnicaFábrica Nacional de Moneda y Timbre / · Real Casa de la Moneda, Madrid

Povod izdavanja

Prigodna kovanica posvećena je Santiago de Compostela kao dijelu UNESCO-ove svjetske baštine. Grad je 1985. godine zbog svoje ljepote, spomenika te duhovnog i kulturnog značenja u srednjem vijeku kao odredište Puta svetog Jakova uvršten na popis svjetske baštine. Motiv prikazuje skulpturu svetog Jakova usred svetih vrata katedrale Santiago de Compostela te natpis „ESPAÑA“.

Motiv

Grad Santiago de Compostela proglašen je 1985. godine svjetskom baštinom UNESCO-a zbog svoje ljepote i spomenika te duhovnog i kulturnog značaja grada u srednjem vijeku (hodočasnički put „Camino de Santiago“ ili „Put svetog Jakova“).

„Camino de Santiago“ ili „Put svetog Jakova“ velika je mreža drevnih hodočasničkih putova diljem Europe koji se sastaju kod groba svetog Jakova u gradu Santiago de Compostela na sjeverozapadu Španjolske.

Motiv na kovanici prikazuje skulpturu svetog Jakova u središtu svetih vrata katedrale u Santiago de Compostela. Na lijevom unutarnjem prstenu kovanice polukružno je ispisana riječ „ESPAÑA“ iznad godine izdanja „2018“. Ispod se nalazi oznaka kovnice.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Prikazani svetac je Jakov Stariji, jedan od dvanaestorice Isusovih apostola i brat evanđelista Ivana. Prema Novom zavjetu pripadao je užem krugu učenika i pogubljen je za vladavine kralja Heroda Agripe I. Srednjovjekovna predaja povezuje Jakova s Pirenejskim poluotokom. Prema toj predaji, njegovi su posmrtni ostaci dospjeli u Galiciju i ondje bili pronađeni početkom 9. stoljeća. Taj se prijenos ne može povijesno dokazati, no predaja o grobu postavila je temelje za nastanak hodočasničkog odredišta. Naziv Santiago potječe od španjolskog naziva za svetog Jakova.

Iznad štovanoga groba najprije je nastalo svetište, a poslije katedrala. Izgradnja njezina romaničkog sklopa započela je u 11. stoljeću, a tijekom sljedećih stoljeća katedrala je više puta proširivana i preuređivana. Zbog toga zgrada objedinjuje romaničke, gotičke i barokne elemente. Sveta vrata nalaze se na istočnoj strani katedrale. Otvaraju se samo u takozvanim svetim Jakovljevim godinama, kada blagdan apostola 25. srpnja pada u nedjelju. Prolazak kroz njih tada je dio vjerskih običaja hodočasnika.

Od srednjega vijeka različite su rute iz brojnih dijelova Europe vodile u Galiciju. Uz te su putove nastajale crkve, samostani, konačišta, hospiciji i mostovi. Takozvani Codex Calixtinus iz 12. stoljeća sadržava, među ostalim, podatke o etapama, svetištima i mjesnim običajima te se smatra ranim svjedočanstvom organiziranog hodočašća. Jakobova školjka postala je raširenim prepoznatljivim znakom hodočasnika svetog Jakova.

Izdanje pripada španjolskoj seriji prigodnih kovanica od 2 eura posvećenoj lokalitetima UNESCO-ove svjetske baštine u Španjolskoj. Stoga izbor motiva nije povezan s pojedinačnom obljetnicom. Likom apostola i Svetim vratima odabrana su dva elementa koja neposredno povezuju vjerski cilj hodočašća i katedralu.