Latvija · Zajedničko izdanje baltičkih država: 100 godina neovisnosti

Datum izdanja31. sij 2018.

Ukupna naklada512.000

Maksimum EU-a512.000

Izdanja3

Rubni natpisDIEVS ★ SVĒTĪ ★ LATVIJU

NatpisLATVIJA / 2018

DizajnerJustas Petrulis

KovnicaUAB Lietuvos monetų kalykla, Vilnius (Lithuania)

Povod izdavanja

Prigodni novac obilježava 100. obljetnicu osnutka Estonije i Latvije te ponovne uspostave Litve. Zajednički motiv prikazuje tri baltičke države u obliku međusobno isprepletene pletenice, čime upućuje na njihovu zajedničku prošlost, sadašnjost i budućnost. Motiv nadopunjuju stilizirani broj uz 100. obljetnicu, heraldički znakovi svih triju država i natpis „LATVIJA“.

Motiv

Tri baltičke države članice simbolično su prikazane kao pletenica. Povezuje ih njihova povijest: zajednička prošlost, sadašnjost i budućnost. Također su prikazani stilizirana znamenka 100. povodom 100. obljetnice te heraldički znakovi svih triju država članica. Na lijevoj strani nalazi se naziv države izdavanja „LATVIJA“, a na desnoj strani godina izdavanja „2018“. Motiv kovanice odabran je javnim glasovanjem u sve tri baltičke zemlje.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Tri obljetnice povezane su s raspadom Ruskog Carstva i političkim previranjima na kraju Prvoga svjetskog rata. Baltička područja tijekom rata djelomično su bila pod njemačkom okupacijom. Nakon revolucija u Rusiji otvorio se prostor za stvaranje vlastitih državnih poredaka, koji su se u početku morali vojno i diplomatski izboriti.

U Litvi je Litauischer Rat 16. veljače 1918. donio Deklaraciju o neovisnosti. Oznaka ponovno osnivanje upućuje na to da je Litva već prije podjela Poljsko-Litavske Unije krajem 18. stoljeća imala vlastitu državnu tradiciju. Estonija je 24. veljače 1918. proglasila neovisnost. U Latviji je Lettische Volksrat 18. studenoga 1918. proglasio republiku. U sve tri zemlje uslijedili su oružani sukobi sa sovjetsko-ruskim postrojbama i drugim vojnim formacijama. Tek nakon toga nove su se republike mogle učvrstiti.

Njihovo prvo razdoblje neovisnosti završilo je 1940. okupacijom i uključivanjem u Sovjetski Savez. Uslijedila je njemačka okupacija tijekom Drugoga svjetskog rata, a zatim ponovno sovjetska vlast. Baltičke države svoje uključivanje u Sovjetski Savez nisu smatrale dobrovoljnim pristupanjem. U razdoblju glasnosti i perestrojke razvili su se široki pokreti za neovisnost. Zajednički oblik prosvjeda bio je „Baltische Weg“ iz 1989., ljudski lanac kroz Estoniju, Latviju i Litvu. Državna neovisnost ponovno je uspostavljena 1990., odnosno 1991. godine.

Zajedničko izdanje kovanice stoga se ne nadovezuje samo na tri vremenski bliska državna akta iz 1918., nego i na usporedna iskustva sa stranom vlašću, pokretima za neovisnost i ponovnom državnom suverenošću. Od 2004. sve tri zemlje članice su Europske unije i NATO-a. Motiv kovanice odabran je na natječaju u kojem su sudjelovale sve tri zemlje, a zatim javnim glasovanjem u njima. Time je zajednički projekt, osim povijesnog, dobio i izričito prekogranični karakter.