Estonija · Zajedničko izdanje baltičkih država: 100 godina neovisnosti

Datum izdanja31. sij 2018.

Ukupna naklada500.000

Maksimum EU-a500.000

Izdanja3

Rubni natpisEESTI × 2, naizmjenično uspravno/obrnuto, odvojeno točkama

NatpisEESTI / 2018

DizajnerJustas Petrulis

KovnicaUAB Lietuvos monetų kalykla, Vilnius (Lithuania)

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 100. obljetnicu osnutka Estonije i Latvije te ponovne uspostave Litve. Zajednički motiv prikazuje tri baltičke države u obliku međusobno isprepletene pletenice i time upućuje na njihovu zajedničku prošlost, sadašnjost i budućnost. Nadopunjuju ga stilizirana brojka koja označava 100. obljetnicu, heraldički znakovi svih triju država te natpisi „EESTI“ i „2018“.

Motiv

Tri baltičke države članice simbolično su prikazane kao jedna pletenica. Povezuje ih njihova povijest: zajednička prošlost, sadašnjost i budućnost. Prikazani su i stilizirani broj koji označava 100. obljetnicu te heraldički znakovi svih triju država članica. Na lijevoj strani nalazi se naziv države izdavateljice „EESTI“, a na desnoj godini izdavanja „2018“. Motiv kovanice odabran je nakon javnog glasovanja u sve tri baltičke zemlje.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Do Prvoga svjetskog rata Estonija i Latvija pripadale su Ruskom Carstvu. I najveći dio litavskog naseljenog područja bio je pod ruskom vlašću; Litva se pritom mogla osloniti na stariju državnu tradiciju Velike Kneževine Litve. Rat, njemačka okupacija Baltika i raspad Ruskog Carstva otvorili su tamošnjim pokretima za neovisnost mogućnost stvaranja vlastitih država.

Litavsko državno vijeće proglasilo je 16. veljače 1918. u Vilniusu obnovu neovisne litavske države s demokratskim poretkom. Pojam obnove upućuje na to da je Litva već prije podjela Poljsko-Litavske Unije krajem 18. stoljeća posjedovala samostalnu državnu tradiciju. U Estoniji je odbor za spašavanje koji je imenovao zemaljski sabor 24. veljače 1918. proglasio državnu neovisnost. Latvija je slijedila 18. studenoga 1918.: nakon završetka njemačke okupacije Latvijsko narodno vijeće proglasilo je u Rigi republiku.

Samim proglasima neovisnost još nije bila osigurana. U sljedećim su se godinama tri države u vojnim sukobima morale suprotstaviti boljševičkim postrojbama i drugim oružanim snagama. Mirovni ugovori i međunarodno priznanje potom su učvrstili njihov položaj. U međuratnom razdoblju razvile su vlastite državne institucije, prije nego što ih je 1940. Sovjetski Savez okupirao i pripojio. Nakon njemačke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata ponovno je uslijedila sovjetska vlast.

Sjećanje na 1918. stoga je ostalo usko povezano s ponovnim stjecanjem neovisnosti 1990. i 1991. Estonija, Latvija i Litva pravno nisu smatrale svoje tadašnje odvajanje od Sovjetskog Saveza osnivanjem novih država, nego obnovom republika koje su već 1918. bile stvorene odnosno obnovljene. Zajednička iskustva pod stranom vlašću i suradnja tijekom pokreta za neovisnost – vidljivi, primjerice, u ljudskom lancu „Baltičkog puta” iz 1989. – objašnjavaju zašto su tri obljetnice zajednički obilježene.