Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 302 2018
Coincard
KS/BU
Coincard
Estonija · Zajedničko izdanje baltičkih država: 100 godina neovisnosti
Naklada10.000
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja31. sij 2018.
PakiranjeCoincard
Rubni natpisEESTI × 2, naizmjenično uspravno/obrnuto, odvojeno točkama
Tržišna cijena29,99 €
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 100. obljetnicu osnutka Estonije i Latvije te ponovne uspostave Litve. Zajednički motiv prikazuje tri baltičke države u obliku međusobno isprepletene pletenice i time upućuje na njihovu zajedničku prošlost, sadašnjost i budućnost. Nadopunjuju ga stilizirana brojka koja označava 100. obljetnicu, heraldički znakovi svih triju država te natpisi „EESTI“ i „2018“.
Motiv
Tri baltičke države članice simbolično su prikazane kao jedna pletenica. Povezuje ih njihova povijest: zajednička prošlost, sadašnjost i budućnost. Prikazani su i stilizirani broj koji označava 100. obljetnicu te heraldički znakovi svih triju država članica. Na lijevoj strani nalazi se naziv države izdavateljice „EESTI“, a na desnoj godini izdavanja „2018“. Motiv kovanice odabran je nakon javnog glasovanja u sve tri baltičke zemlje.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Do Prvoga svjetskog rata Estonija i Latvija pripadale su Ruskom Carstvu. I najveći dio litavskog naseljenog područja bio je pod ruskom vlašću; Litva se pritom mogla osloniti na stariju državnu tradiciju Velike Kneževine Litve. Rat, njemačka okupacija Baltika i raspad Ruskog Carstva otvorili su tamošnjim pokretima za neovisnost mogućnost stvaranja vlastitih država.
Litavsko državno vijeće proglasilo je 16. veljače 1918. u Vilniusu obnovu neovisne litavske države s demokratskim poretkom. Pojam obnove upućuje na to da je Litva već prije podjela Poljsko-Litavske Unije krajem 18. stoljeća posjedovala samostalnu državnu tradiciju. U Estoniji je odbor za spašavanje koji je imenovao zemaljski sabor 24. veljače 1918. proglasio državnu neovisnost. Latvija je slijedila 18. studenoga 1918.: nakon završetka njemačke okupacije Latvijsko narodno vijeće proglasilo je u Rigi republiku.
Samim proglasima neovisnost još nije bila osigurana. U sljedećim su se godinama tri države u vojnim sukobima morale suprotstaviti boljševičkim postrojbama i drugim oružanim snagama. Mirovni ugovori i međunarodno priznanje potom su učvrstili njihov položaj. U međuratnom razdoblju razvile su vlastite državne institucije, prije nego što ih je 1940. Sovjetski Savez okupirao i pripojio. Nakon njemačke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata ponovno je uslijedila sovjetska vlast.
Sjećanje na 1918. stoga je ostalo usko povezano s ponovnim stjecanjem neovisnosti 1990. i 1991. Estonija, Latvija i Litva pravno nisu smatrale svoje tadašnje odvajanje od Sovjetskog Saveza osnivanjem novih država, nego obnovom republika koje su već 1918. bile stvorene odnosno obnovljene. Zajednička iskustva pod stranom vlašću i suradnja tijekom pokreta za neovisnost – vidljivi, primjerice, u ljudskom lancu „Baltičkog puta” iz 1989. – objašnjavaju zašto su tri obljetnice zajednički obilježene.
Litavsko državno vijeće proglasilo je 16. veljače 1918. u Vilniusu obnovu neovisne litavske države s demokratskim poretkom. Pojam obnove upućuje na to da je Litva već prije podjela Poljsko-Litavske Unije krajem 18. stoljeća posjedovala samostalnu državnu tradiciju. U Estoniji je odbor za spašavanje koji je imenovao zemaljski sabor 24. veljače 1918. proglasio državnu neovisnost. Latvija je slijedila 18. studenoga 1918.: nakon završetka njemačke okupacije Latvijsko narodno vijeće proglasilo je u Rigi republiku.
Samim proglasima neovisnost još nije bila osigurana. U sljedećim su se godinama tri države u vojnim sukobima morale suprotstaviti boljševičkim postrojbama i drugim oružanim snagama. Mirovni ugovori i međunarodno priznanje potom su učvrstili njihov položaj. U međuratnom razdoblju razvile su vlastite državne institucije, prije nego što ih je 1940. Sovjetski Savez okupirao i pripojio. Nakon njemačke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata ponovno je uslijedila sovjetska vlast.
Sjećanje na 1918. stoga je ostalo usko povezano s ponovnim stjecanjem neovisnosti 1990. i 1991. Estonija, Latvija i Litva pravno nisu smatrale svoje tadašnje odvajanje od Sovjetskog Saveza osnivanjem novih država, nego obnovom republika koje su već 1918. bile stvorene odnosno obnovljene. Zajednička iskustva pod stranom vlašću i suradnja tijekom pokreta za neovisnost – vidljivi, primjerice, u ljudskom lancu „Baltičkog puta” iz 1989. – objašnjavaju zašto su tri obljetnice zajednički obilježene.