Austrija · 100 godina Republike Austrije

Dana 12. studenoga 1918. Privremena nacionalna skupština u Beču proglasila je Republiku Deutschösterreich. Tome su prethodili vojni poraz Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, raspad Habsburške Monarhije i odricanje cara Karla I. od sudjelovanja u državnim poslovima. Nova država u početku se smatrala dijelom buduće njemačke republike. Ugovor iz Saint-Germaina ipak je zabranio željeno ujedinjenje s Njemačkom; istodobno se ustalio naziv države Republika Austrija.

Demokratski poredak dobio je svoje temelje Saveznim ustavnim zakonom iz 1920. Početkom 1930-ih godina zapao je u tešku krizu. Godine 1933. parlament je raspušten, a 1934. nastala je autoritarna korporativna država. Nakon „Anschlussa” s nacionalsocijalističkom Njemačkom u ožujku 1938. Austrija više nije postojala kao samostalna država. Republika je ponovno uspostavljena 27. travnja 1945. Današnja se Republika ustavnopravno nadovezuje na republikanski poredak iz 1920., zbog čega se obljetnica unatoč tim prekidima odnosi na 1918. godinu.

Zgrada parlamenta izgrađena je između 1874. i 1883. prema nacrtima arhitekta Theophila Hansena. Izvorno je služila Reichsratu, parlamentu austrijske polovice Austro-Ugarske. Oblikovanje prema uzorima grčke antike trebalo je upućivati na povijesne početke političkog savjetovanja i demokratskog oblikovanja volje. Danas se ondje sastaju Nationalrat i Bundesrat; pri zajedničkom obavljanju zadaća oba doma nastupaju kao Bundesversammlung.

Athenebrunnen, koji se nalazi ispred zgrade, izveden je prema Hansenovim nacrtima i otkriven 1902. Središnji lik izradio je kipar Carl Kundmann. Njegova je povezanost sa zgradom parlamenta tako postojala već dugo prije osnutka republike. Za obljetnicu je ovaj sklop pružio motiv koji ne podsjeća samo na proglašenje republike nego i čini vidljivim parlamentarni temelj njezina državnog poretka. Izdavanje kovanice bilo je dio državnog obilježavanja stoljeća povijesti austrijske republike.