Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 29 2007
Blister
KS/BU
Blister BU
Irska · 50 godina Rimskih ugovora
Naklada15.000
Prodajna cijena7,00 €
Datum izdanja25. ožu 2007.
PakiranjeBlister
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena15,90 €
Povod izdavanja
Prigodni novac obilježava 50. obljetnicu potpisivanja Rimskog ugovora, koji su 25. ožujka 1957. u Rimu potpisali šestorica članova osnivača. Motiv prikazuje tekst Ugovora ispred zvjezdastog popločenja Piazza del Campidoglio, koje je osmislio Michelangelo. Iznad je natpis „Europa” na jeziku dotične zemlje; vanjski prsten nosi dvanaest zvijezda Europske unije.
Motiv
U središtu kovanice prikazan je ugovor koji su potpisale zemlje osnivačice, na pozadini zvjezdastog uličnog popločenja trga Piazza del Campidoglio u Rimu, koje je osmislio Michelangelo, gdje je ugovor potpisan 25. ožujka 1957. Neposredno iznad ugovora utisnuta je riječ „Europa” na odgovarajućem jeziku. Iznad cjelokupnog motiva nalazi se povod izdavanju, a ispod zemlja izdavanja na odgovarajućem jeziku odnosno jezicima te godina 2007. Vanjski prsten kovanice nosi dvanaest zvijezda Europske unije.
Pozadina teme
Izrazom „Rimski ugovori” označavaju se dva sporazuma: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Stranke ugovora bile su Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Potpisivanje je održano u palači Palazzo dei Conservatori na Kapitolu.
Ugovori su bili dio procesa zapadnoeuropske integracije nakon Drugoga svjetskog rata. Već prije toga šest je država s Europskom zajednicom za ugljen i čelik podvrgnulo ključna područja teške industrije zajedničkom uređenju. Nakon neuspjeha opsežnijih planova za europsku obrambenu zajednicu vlade su se usredotočile na gospodarsku suradnju. Nove ugovore pripremili su, među ostalim, Konferencija u Messini i odbor pod vodstvom belgijskog političara Paul-Henri Spaaka.
EEZ je postupno trebala stvoriti zajedničko tržište. To je uključivalo ukidanje carina između država članica, zajedničku vanjsku carinu te pravila za tržišno natjecanje, poljoprivredu i trgovinu. Dugoročno je bilo predviđeno slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Zajednička tijela obuhvaćala su Komisiju, Vijeće ministara, parlamentarnu skupštinu i Sud. Euratom je, nasuprot tome, trebao koordinirati suradnju u miroljubivoj uporabi nuklearne energije, poticati istraživanje i nadzirati opskrbu nuklearnim materijalima.
Iz EEZ-a se kasnije razvila Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta postala je sastavnim dijelom Europske unije; njezine su zadaće naposljetku uključene u današnju EU. Institucionalni i gospodarski temelji europskog ujedinjenja stoga se u bitnim dijelovimažu vraćaju na Rimske ugovore.
Za izdavanje kovanice države europodručja prvi su se put odlučile za zajednički motiv na nacionalnim stranama prigodnih kovanica od 2 eura. Time se nije obilježavala samo povijesna obljetnica ugovora. Usklađeno izdanje istodobno je uspostavilo poveznicu između zajedničke valute i političke te gospodarske integracije iz koje je proizašao euro. Zbog zajedničkog povoda kovanica se iznimno smjela pojaviti uz još jednu nacionalnu prigodnu kovanicu dotične države.
Ugovori su bili dio procesa zapadnoeuropske integracije nakon Drugoga svjetskog rata. Već prije toga šest je država s Europskom zajednicom za ugljen i čelik podvrgnulo ključna područja teške industrije zajedničkom uređenju. Nakon neuspjeha opsežnijih planova za europsku obrambenu zajednicu vlade su se usredotočile na gospodarsku suradnju. Nove ugovore pripremili su, među ostalim, Konferencija u Messini i odbor pod vodstvom belgijskog političara Paul-Henri Spaaka.
EEZ je postupno trebala stvoriti zajedničko tržište. To je uključivalo ukidanje carina između država članica, zajedničku vanjsku carinu te pravila za tržišno natjecanje, poljoprivredu i trgovinu. Dugoročno je bilo predviđeno slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Zajednička tijela obuhvaćala su Komisiju, Vijeće ministara, parlamentarnu skupštinu i Sud. Euratom je, nasuprot tome, trebao koordinirati suradnju u miroljubivoj uporabi nuklearne energije, poticati istraživanje i nadzirati opskrbu nuklearnim materijalima.
Iz EEZ-a se kasnije razvila Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta postala je sastavnim dijelom Europske unije; njezine su zadaće naposljetku uključene u današnju EU. Institucionalni i gospodarski temelji europskog ujedinjenja stoga se u bitnim dijelovimažu vraćaju na Rimske ugovore.
Za izdavanje kovanice države europodručja prvi su se put odlučile za zajednički motiv na nacionalnim stranama prigodnih kovanica od 2 eura. Time se nije obilježavala samo povijesna obljetnica ugovora. Usklađeno izdanje istodobno je uspostavilo poveznicu između zajedničke valute i političke te gospodarske integracije iz koje je proizašao euro. Zbog zajedničkog povoda kovanica se iznimno smjela pojaviti uz još jednu nacionalnu prigodnu kovanicu dotične države.