Irska · 50 godina Rimskih ugovora

Datum izdanja25. ožu 2007.

Ukupna naklada4.650.112

Maksimum EU-a4.820.000

Izdanja4

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisConradh na nÓgimhe / 50 blian / an euro / ÉIRE 2007

DizajnerHelmut Andexlinger

KovnicaCentral Bank Currency Centre, Sandyford, Ireland PP: Suomen Rahapaja OY, Vantaa, Finnland (ohne Mz.)

Povod izdavanja

Prigodni novac obilježava 50. obljetnicu potpisivanja Rimskog ugovora, koji su 25. ožujka 1957. u Rimu potpisali šestorica članova osnivača. Motiv prikazuje tekst Ugovora ispred zvjezdastog popločenja Piazza del Campidoglio, koje je osmislio Michelangelo. Iznad je natpis „Europa” na jeziku dotične zemlje; vanjski prsten nosi dvanaest zvijezda Europske unije.

Motiv

U središtu kovanice prikazan je ugovor koji su potpisale zemlje osnivačice, na pozadini zvjezdastog uličnog popločenja trga Piazza del Campidoglio u Rimu, koje je osmislio Michelangelo, gdje je ugovor potpisan 25. ožujka 1957. Neposredno iznad ugovora utisnuta je riječ „Europa” na odgovarajućem jeziku. Iznad cjelokupnog motiva nalazi se povod izdavanju, a ispod zemlja izdavanja na odgovarajućem jeziku odnosno jezicima te godina 2007. Vanjski prsten kovanice nosi dvanaest zvijezda Europske unije.

Pozadina teme

Izrazom „Rimski ugovori” označavaju se dva sporazuma: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Stranke ugovora bile su Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Potpisivanje je održano u palači Palazzo dei Conservatori na Kapitolu.

Ugovori su bili dio procesa zapadnoeuropske integracije nakon Drugoga svjetskog rata. Već prije toga šest je država s Europskom zajednicom za ugljen i čelik podvrgnulo ključna područja teške industrije zajedničkom uređenju. Nakon neuspjeha opsežnijih planova za europsku obrambenu zajednicu vlade su se usredotočile na gospodarsku suradnju. Nove ugovore pripremili su, među ostalim, Konferencija u Messini i odbor pod vodstvom belgijskog političara Paul-Henri Spaaka.

EEZ je postupno trebala stvoriti zajedničko tržište. To je uključivalo ukidanje carina između država članica, zajedničku vanjsku carinu te pravila za tržišno natjecanje, poljoprivredu i trgovinu. Dugoročno je bilo predviđeno slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Zajednička tijela obuhvaćala su Komisiju, Vijeće ministara, parlamentarnu skupštinu i Sud. Euratom je, nasuprot tome, trebao koordinirati suradnju u miroljubivoj uporabi nuklearne energije, poticati istraživanje i nadzirati opskrbu nuklearnim materijalima.

Iz EEZ-a se kasnije razvila Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta postala je sastavnim dijelom Europske unije; njezine su zadaće naposljetku uključene u današnju EU. Institucionalni i gospodarski temelji europskog ujedinjenja stoga se u bitnim dijelovimažu vraćaju na Rimske ugovore.

Za izdavanje kovanice države europodručja prvi su se put odlučile za zajednički motiv na nacionalnim stranama prigodnih kovanica od 2 eura. Time se nije obilježavala samo povijesna obljetnica ugovora. Usklađeno izdanje istodobno je uspostavilo poveznicu između zajedničke valute i političke te gospodarske integracije iz koje je proizašao euro. Zbog zajedničkog povoda kovanica se iznimno smjela pojaviti uz još jednu nacionalnu prigodnu kovanicu dotične države.