Cipar · Paphos – Europska prijestolnica kulture 2017

Datum izdanja3. stu 2017.

Ukupna naklada430.000

Maksimum EU-a430.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ΕΥΡΩ 2 EURO × 2

NatpisΚΥΠΡΟΣ KIBRIS / Πάφος 2017 — Πολιτιστική πρωτεύουσα Ευρώπης

DizajnerGeorgios Stamatopoulos

KovnicaBank of Greece - Mint, Halandri

Povod izdavanja

Kovanica odaje počast Pafosu kao Europskoj prijestolnici kulture 2017. Motiv prikazuje antički odeon u Pafosu, malo kazalište iz 2. stoljeća n. Kr., koje se danas ljeti koristi za glazbene i kazališne predstave te za događanja u sklopu programa „Paphos 2017 — Europska prijestolnica kulture“. Na kovanici su također ispisani „ΚΥΠΡΟΣ KIBRIS“ i „Πάφος 2017 — Πολιτιστική πρωτεύουσα Ευρώπης“.

Motiv

Na kovanici je prikazan antički Odeon u Paphosu, mali odeon iz 2. stoljeća poslije Krista. Danas se tijekom ljetnih mjeseci koristi za glazbene i kazališne predstave; u okviru programa „Paphos 2017 — Europska prijestolnica kulture” služi kao pozornica za niz događanja. Naziv države izdavanja „ΚΥΠΡΟΣ KIBRIS” (Cipar) i natpis „Πάφος 2017 — Πολιτιστική πρωτεύουσα Ευρώπης” (Paphos 2017 — Europska prijestolnica kulture) ugravirani su na unutarnjem prstenu nacionalne strane kovanice. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Inicijativa „Europska prijestolnica kulture“ pokrenuta je 1985. godine. Njezina je svrha učiniti vidljivom kulturnu raznolikost Europe i istodobno istaknuti zajedničke povijesne poveznice. Odabrani gradovi oblikuju višemjesečni program, često povezan s novim kulturnim projektima, unaprjeđenjem javnih prostora i intenzivnijom međunarodnom suradnjom. Godine 2017. Paphos je dijelio naslov s danskim gradom Aarhusom. Paphos je bio prvi ciparski grad koji je postao Europska prijestolnica kulture.

Program je bio pod motom „Linking Continents – Bridging Cultures“. On se odnosio na zemljopisni položaj Cipra u istočnom Sredozemlju i dugu povijest otoka kao dodirnog područja između Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Mnoge su se priredbe održavale u javnom prostoru prema konceptu „tvornice na otvorenom“. Time se kultura nije trebala ograničiti na zatvorene prostore za održavanje priredbi, nego uključiti u gradsko područje i okolni krajolik.

Odeon se nalazi na arheološkom području Nea Paphosa. Taj se antički grad razvio u helenističko doba i za vrijeme rimske vladavine bio je političko i upravno središte Cipra. Područje obuhvaća, među ostalim, ostatke javnih zgrada, stambenih kuća i kompleksa s rimskim podnim mozaicima. Arheološka nalazišta Paphosa od 1980. godine pripadaju UNESCO-ovoj svjetskoj baštini. Odeon je u grčko-rimskoj antici bio uglavnom natkriven ili djelomično natkriven prostor za priredbe i okupljanja, namijenjen ponajprije glazbi, recitacijama i manjim izvedbama.

Odabir te građevine tako povezuje više razina prigode obilježavanja: antičku prošlost grada, njegovu suvremenu kulturnu uporabu i europski naslov. Istodobno motiv upućuje na koncept godine u kojoj je grad bio Europska prijestolnica kulture, odnosno na uključivanje povijesnih mjesta i javnih prostora u suvremeni kulturni život. Izdanje kovanice učinilo je vremenski ograničeni naslov vidljivim izvan Cipra, na cijelom području eura.