Cipar · 30 godina zastave EU-a

Datum izdanja30. stu 2015.

Ukupna naklada350.000

Maksimum EU-a350.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ΕΥΡΩ 2 EURO × 2

NatpisΚΥΠΡΟΣ KIBRIS / 1985-2015 / GS

DizajnerGeorgios Stamatopoulos

KovnicaBank of Greece - Mint, Halandri

Povod izdavanja

Kovanica obilježava tridesetu obljetnicu postojanja zastave Europske unije. Na motivu je prikazana zastava kao simbol povezivanja naroda i kultura sa zajedničkim zamislima i idealima; njezinih dvanaest zvijezda poprima oblik ljudi koji pozdravljaju rođenje nove Europe. Prikazane su i godine „1985-2015” te inicijali dizajnera Georgios Stamatopoulos.

Motiv

Motiv prikazuje zastavu Europske unije kao simbol koji narode i kulture sa zajedničkim idejama i idealima okuplja u oblikovanju bolje budućnosti. Dvanaest zvijezda poprima oblik ljudi i pozdravlja rođenje nove Europe. Gore desno uzduž prstena kovanice mogu se pročitati država izdavateljica „ΚΥΠΡΟΣ KIBRIS“ i godine „1985-2015“. Dolje desno navedeni su inicijali dizajnera (Georgios Stamatopoulos).

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Europska zastava, danas poznata kao zastava EU-a, isprva je nastala izvan Europskih zajednica. Vijeće Europe, organizacija osnovana 1949. i neovisna o Europskoj uniji, uvelo je taj amblem 1955. godine. Krug od dvanaest zlatnih zvijezda na plavoj podlozi trebao je predstavljati jedinstvo europskih naroda. Broj dvanaest pritom nije označavao ni tadašnji ni željeni broj država članica. Odabran je kao utvrđeni simbolički broj, pa se broj zvijezda ne mijenja pri proširenjima.

Europske zajednice u početku su upotrebljavale vlastite znakove. Europski parlament 1983. godine zauzeo se za to da se europska zastava preuzme i za Europske zajednice. U lipnju 1985. šefovi država i vlada odobrili su taj korak. Od 1986. zastavu su upotrebljavale europske institucije. Kada je 1993. nastala Europska unija, zastava je ostala njezin općeupotrebljavani amblem. Istodobno je i dalje upotrebljava Vijeće Europe.

Obljetnica se stoga odnosila na preuzimanje već postojećeg europskog simbola od strane tadašnjih Europskih zajednica 1985. godine, a ne na izvorni nacrt ili prvo uvođenje simbola od strane Vijeća Europe. Prigodno izdanje pružilo je državama europodručja mogućnost da taj zajednički institucionalni znak prikažu na kovanicama s jedinstvenim motivom.

Za izradu motiva organiziran je natječaj među europskim kovnicama. Stručni žiri odabrao je pet nacrta o kojima su građani i stanovnici europodručja mogli glasati putem interneta. Odabrani nacrt države sudionice potom su izdale kao zajedničku prigodnu kovanicu. Takva zajednička izdanja razlikuju se od uobičajenih nacionalnih prigodnih kovanica od 2 eura: povod i središnji slikovni motiv jednaki su u svim državama, dok se podaci poput naziva države i jezika prilagođavaju državi izdavateljici. Time je oblik izdanja odgovarao povodu, odnosno simbolu koji zajednički upotrebljavaju države Europske unije.