CC 280 2017
Coincard
KS/BU
Coincard
Litva · Vilnius – prijestolnica kulture i umjetnosti
Naklada10.000
Prodajna cijena9,00 €
Datum izdanja31. kol 2017.
PakiranjeCoincard
Rubni natpisLAISVĖ ★ VIENYBĖ ★ GEROVĖ ★
Tržišna cijena15,00 €
Povod izdavanja
Prigodna kovanica posvećena je gradu Vilnius. Motiv prikazuje djelomičan prikaz grada te natpis „VILNIUS” i znak umjetnika; vidljivi su i „LIETUVA”, godina izdavanja i oznaka kovnice.
Motiv
Unutarnji dio kovanice prikazuje dio grada Vilniusa. Na lijevoj se strani nalaze natpis „VILNIUS“ i znak umjetnika. Gore desno nalaze se naziv države izdavanja „LIETUVA“ (Litva) i godina izdavanja „2017“. U sredini se nalazi oznaka kovnice.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Vilnius je glavni grad Litve i nalazi se na sutoku rijeka Neris i Vilnia. Ime grada najčešće se povezuje s rijekom Vilnia. Vilnius se prvi put pisano spominje 1323. godine u pismima litavskog velikog kneza Gediminasa. U njima je, među ostalim, pozvao trgovce, obrtnike i klerike iz zapadne Europe da se nasele na njegovu području. U Velikoj Kneževini Litvi Vilnius se razvio u političko i gospodarsko središte.
Nakon pokrštavanja Litve krajem 14. stoljeća nastale su brojne crkve i samostani. Izgled grada oblikovala je gotička, renesansna i prije svega barokna arhitektura. Silueta grada prikazana na kovanici stoga ne predstavlja pojedinačnu građevinu, nego gusto izgrađenu staru gradsku jezgru s crkvama i zvonicima. Među karakteristične građevine Vilniusa ubrajaju se katedrala, St.-Annen-Kirche, sveučilište s crkvom sv. Ivana te barokne crkve stare gradske jezgre. Njezino povijesno središte od 1994. godine pripada UNESCO-ovoj svjetskoj baštini.
U Vilniusu su stoljećima živjeli ljudi različitih jezika i vjera, među njima Litavci, Poljaci, Židovi, Ruteni, Nijemci i Tatari. Grad je bio središte židovske učenosti i na jidišu se nazivao Wilne. Tijekom njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu židovsko je stanovništvo gotovo u potpunosti ubijeno. Rat, promjene granica i sovjetska vlast također su temeljito promijenili strukturu stanovništva.
Nakon obnove litavske neovisnosti Vilnius je ponovno postao neosporno političko središte države. Ovdje se nalaze parlament, vlada i predsjednička rezidencija. Izbor grada za temu kovanice stoga se može objasniti njegovom funkcijom glavnog grada, njegovom ulogom u litavskoj povijesti i njegovom arhitektonskom baštinom. Čini se da izdanje nije bilo povezano s određenom obljetnicom.
Nakon pokrštavanja Litve krajem 14. stoljeća nastale su brojne crkve i samostani. Izgled grada oblikovala je gotička, renesansna i prije svega barokna arhitektura. Silueta grada prikazana na kovanici stoga ne predstavlja pojedinačnu građevinu, nego gusto izgrađenu staru gradsku jezgru s crkvama i zvonicima. Među karakteristične građevine Vilniusa ubrajaju se katedrala, St.-Annen-Kirche, sveučilište s crkvom sv. Ivana te barokne crkve stare gradske jezgre. Njezino povijesno središte od 1994. godine pripada UNESCO-ovoj svjetskoj baštini.
U Vilniusu su stoljećima živjeli ljudi različitih jezika i vjera, među njima Litavci, Poljaci, Židovi, Ruteni, Nijemci i Tatari. Grad je bio središte židovske učenosti i na jidišu se nazivao Wilne. Tijekom njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu židovsko je stanovništvo gotovo u potpunosti ubijeno. Rat, promjene granica i sovjetska vlast također su temeljito promijenili strukturu stanovništva.
Nakon obnove litavske neovisnosti Vilnius je ponovno postao neosporno političko središte države. Ovdje se nalaze parlament, vlada i predsjednička rezidencija. Izbor grada za temu kovanice stoga se može objasniti njegovom funkcijom glavnog grada, njegovom ulogom u litavskoj povijesti i njegovom arhitektonskom baštinom. Čini se da izdanje nije bilo povezano s određenom obljetnicom.



