Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 273 2017
Coincard
KS/BU
Coincard
Malta · Serija: prapovijesna nalazišta, Ħaġar Qim
Naklada30.000
Prodajna cijena7,00 €
Datum izdanja31. svi 2017.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ✠✠ × 6, naizmjenično uspravno/obrnuto
Tržišna cijena18,90 €
Povod izdavanja
Prigodna kovanica posvećena je prapovijesnim malteškim hramovima Ħaġar Qim, koji se nalaze na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Motiv prikazuje kompleks hramova te natpise „ĦAĠAR QIM“, „HRAMOVI“ i dataciju „3600–3200. pr. Kr.“. Prikazani su i inicijali umjetnika Noel Galea Bason „NGB“.
Motiv
Unutarnji dio kovanice prikazuje prapovijesne hramove Hagar Qim. Gore desno, jedan ispod drugoga, nalaze se natpisi „ĦAĠAR QIM“, „TEMPLES“ i godine „3600-3200 BC“. Dolje lijevo nalaze se naziv države izdavanja „MALTA“ i ispod njega godina izdavanja „2017“. Dolje desno ispisani su inicijali umjetnika Noel Galea Bason „NGB“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Pozadina teme
Ħaġar Qim smješten je na uzvisini na južnoj obali Malte, nedaleko od kompleksa hramova Mnajdra. Odatle pogled preko mora seže sve do malog otoka Filfla. Kompleks je nastao tijekom neolitičkog razdoblja na Malti. U to su vrijeme na otočju živjele zemljoradničke zajednice koje su se bavile ratarstvom i stočarstvom, izrađivale keramiku i još nisu upotrebljavale pismo. Stoga nisu sačuvana ni imena graditelja ni njihove religijske predodžbe.
Građevine se nazivaju „hramovima” zbog svojih tlocrta i ondje pronađenih kultnih predmeta. Međutim, njihova točna funkcija još nije konačno razjašnjena. Ħaġar Qim sastoji se od glavne građevine i drugih ostataka građevina. Veliki vapnenački blokovi čine monumentalni vanjski zid; kroz ulaze se dospijevalo u unutarnje prostore s polukružnim komorama. Neki blokovi teže nekoliko tona. Za nosive vanjske dijelove pretežno se upotrebljavao tvrdi koraljni vapnenac, dok je vapnenac globigerina, koji se lakše obrađivao, bio prikladan za unutarnje prostore i ukrašene dijelove građevine.
Među nalazima su oltari, ukrašene kamene ploče i ljudske figure. Na nekim prikazima istaknuti su izrazito naglašeni oblici tijela. Nekada su se često tumačili kao božice plodnosti, no spol i funkcija mnogih figura ne mogu se pouzdano odrediti. Pokretni se nalazi danas uglavnom čuvaju u Nacionalnom muzeju arheologije u Valletti.
Malteške megalitske građevine pripadaju najranijim poznatim samostojećim monumentalnim građevinama od kamena. Takozvana kultura hramova završila je u 3. tisućljeću pr. Kr.; njezini uzroci nisu jednoznačno poznati. Kasniji stanovnici Malte primjenjivali su drukčije građevinske i pogrebne tradicije.
Izdanje kovanice nije bilo povezano s pojedinom povijesnom obljetnicom. Pripadalo je višegodišnjoj malteškoj seriji kovanica o prapovijesnim lokalitetima otočja. Ħaġar Qim bio je, nakon Ġgantije, druga tema te serije, kojom je redom predstavljeno više arheoloških kompleksa na Malti.
Građevine se nazivaju „hramovima” zbog svojih tlocrta i ondje pronađenih kultnih predmeta. Međutim, njihova točna funkcija još nije konačno razjašnjena. Ħaġar Qim sastoji se od glavne građevine i drugih ostataka građevina. Veliki vapnenački blokovi čine monumentalni vanjski zid; kroz ulaze se dospijevalo u unutarnje prostore s polukružnim komorama. Neki blokovi teže nekoliko tona. Za nosive vanjske dijelove pretežno se upotrebljavao tvrdi koraljni vapnenac, dok je vapnenac globigerina, koji se lakše obrađivao, bio prikladan za unutarnje prostore i ukrašene dijelove građevine.
Među nalazima su oltari, ukrašene kamene ploče i ljudske figure. Na nekim prikazima istaknuti su izrazito naglašeni oblici tijela. Nekada su se često tumačili kao božice plodnosti, no spol i funkcija mnogih figura ne mogu se pouzdano odrediti. Pokretni se nalazi danas uglavnom čuvaju u Nacionalnom muzeju arheologije u Valletti.
Malteške megalitske građevine pripadaju najranijim poznatim samostojećim monumentalnim građevinama od kamena. Takozvana kultura hramova završila je u 3. tisućljeću pr. Kr.; njezini uzroci nisu jednoznačno poznati. Kasniji stanovnici Malte primjenjivali su drukčije građevinske i pogrebne tradicije.
Izdanje kovanice nije bilo povezano s pojedinom povijesnom obljetnicom. Pripadalo je višegodišnjoj malteškoj seriji kovanica o prapovijesnim lokalitetima otočja. Ħaġar Qim bio je, nakon Ġgantije, druga tema te serije, kojom je redom predstavljeno više arheoloških kompleksa na Malti.