SOK BU

Universitas Istropolitana osnovana je u Kraljevini Ugarskoj tijekom širenja renesansnog humanizma. Papinsko odobrenje za osnivanje sveučilišta papa Paul II. izdao je već 1465. godine. Naziv „Istropolitana” izveden je iz grčkog naziva za grad na Dunavu: „Istros” označavao je Dunav, a „polis” grad. Bratislava se tada nazivala Pressburg, odnosno na mađarskom Pozsony, i pripadala je Kraljevini Ugarskoj.

Matthias Corvinus vladao je Ugarskom od 1458. do 1490. godine. Njegov je dvor bio pod utjecajem talijanskog humanizma. Dao je prikupljati rukopise i osnovao opsežnu kraljevsku knjižnicu Bibliotheca Corviniana. Novo visoko učilište trebalo je obrazovati učenjake, klerike, liječnike i stručnjake za upravu. U njegovu su nastavnom programu bile tada uobičajene fakultetske skupine: teologija, pravo, medicina i slobodne umjetnosti. Na njemu su djelovali i učenjaci pozvani iz inozemstva, među njima matematičar i astronom Regiomontanus te poljski astronom Marcin Bylica.

Visoko učilište postojalo je samo nekoliko desetljeća. Nakon smrti Matthiasa Corvinusa izgubilo je financijsku i političku osnovu; nastava je prestala krajem 15. stoljeća. Ipak, smatra se prvim sveučilištem na području današnje Slovačke. Pritom ga ne treba miješati sa starijim osnivanjima visokih učilišta u drugim dijelovima tadašnje Kraljevine Ugarske.

Zgrada povezana sa sveučilištem nalazi se u današnjoj ulici Ventúrska u staroj gradskoj jezgri Bratislave. Potječe od srednjovjekovnih građanskih kuća koje su bile iskorištene i preuređene za potrebe visokog učilišta. Danas zgrada pripada Visokom učilištu za umjetničke djelatnosti u Bratislavi. Za slovačku prigodnu kovanicu obljetnica je bila prikladna jer Universitas Istropolitana povezuje povijest visokog školstva u zemlji s europskom poviješću obrazovanja i znanosti renesanse. Sačuvana zgrada dodatno čini tu povezanost vidljivom u današnjoj gradskoj slici.