2 Euro KS/BN

Izrazom „Rimski ugovori” podrazumijevaju se dva sporazuma: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ugovorne stranke bile su Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Oba su ugovora stupila na snagu početkom 1958.

Europska suradnja prethodno je započela osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik. Ona je ključne sirovine ratne industrije stavila pod zajednički nadzor i time trebala otežati nove vojne sukobe između država sudionica. Nakon neuspjeha širih planova za Europsku obrambenu zajednicu, integracija se više usmjerila na gospodarska i tehnička područja.

Cilj EEZ-a bio je stvaranje zajedničkog tržišta. Carine između država članica trebale su se postupno ukinuti, uvesti zajednička vanjska carina te ukloniti prepreke prekograničnom prometu robe, osoba, usluga i kapitala. Istodobno su nastala zajednička pravila i područja politike, primjerice za poljoprivredu, trgovinu i tržišno natjecanje. Euratom je trebao koordinirati suradnju u civilnom korištenju nuklearne energije, poticati istraživanja i nadzirati opskrbu nuklearnim materijalima.

Iz EEZ-a se poslije razvila Europska zajednica. Njezine institucije i pravni poredak činili su važan dio Europske unije. Za nju je bilo karakteristično da su države članice određene nadležnosti trajno prenijele na zajednička tijela te da su zajednički pravni akti dobili obvezujući učinak.

Kapitolijski trg istodobno upućuje na Rim kao povijesno i političko ishodište. Kapitolinski brežuljak još je od antike bio središte javnog života grada. Današnje uređenje trga potječe iz preuređenja koje je u 16. stoljeću izradio Michelangelo; dijelovi projekta ostvareni su tek znatno kasnije.

Za obljetnicu su se države prvi put odlučile za zajednički motiv na prigodnoj kovanici od 2 eura. Time se nije obilježila samo obljetnica ugovora, nego je i institucionalna suradnja proizišla iz ugovora prikazana kovanicom koja je bila u optjecaju u više država.