SOK BU

Obljetnica iz 2015. nije se odnosila na prvotno nastajanje zastave, nego na njezino preuzimanje od strane tadašnjih Europskih zajednica 1985. godine. Taj je znak već ranije bio osmišljen i upotrebljavan u okviru Europarat. Ta organizacija, osnovana 1949. godine, institucionalno je odvojena od Europske unije i osobito se bavi ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava. Njezin Odbor ministara prihvatio je zastavu 1955. godine.

Broj zvijezda ne predstavlja broj država članica. Stoga je ostao nepromijenjen i tijekom višestrukih proširenja Europskih zajednica i Europske unije. Broj dvanaest odabran je kao simbol potpunosti i jedinstva, a kružni raspored upućuje na jedinstvo. Sukladno tome, pristupanjem novih država nisu dodane nove zvijezde.

Europsko vijeće odlučilo je 1985. preuzeti već etablirani europski amblem za Europske zajednice. Njihove su institucije od 1986. upotrebljavale zastavu. Europska unija u današnjem smislu nastala je tek stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta 1993. godine. Stoga je naziv zastava EU-a uobičajen za ovu obljetnicu, iako se povijesno obljetnica odnosi na odluku prethodnih organizacija.

Zastava uz europsku himnu i Europski dan pripada zajedničkim europskim simbolima. Njezin je pravni status neko vrijeme bio politički sporan: u Ugovoru iz Lisabona ti simboli nisu izrijekom utvrđeni kao sastavni dijelovi teksta ugovora. Međutim, nekoliko država članica zasebno je izjavilo da zastavu i dalje smatra izrazom svoje pripadnosti Europskoj uniji; i institucije EU-a upotrebljavaju je nepromijenjenu.

Obljetnica je bila prikladna za zajedničko izdanje kovanice jer zastava nije povezana s jednom državom članicom. Takva zajednička izdanja omogućuju državama europodručja da isti europski povod prikažu na nacionalnim stranama svojih kovanica, uz zadržavanje pojedinačnih državnih oznaka. Izdanje je time istodobno uspostavilo poveznicu između političke simbolike zastave i eura kao zajedničkog sredstva plaćanja.