Coincard

Ľudovít Štúr bio je lingvist, književnik, novinar i političar. Pripadao je generaciji slovačkog nacionalnog pokreta koji se u 19. stoljeću oblikovao unutar Kraljevine Ugarske. Njegov je cilj bio učvrstiti slovački jezik u obrazovanju, književnosti i javnom životu te zahtijevati politička i kulturna prava za slovačko stanovništvo.

U Štúrovo vrijeme postojala su različita mišljenja o tome kojim bi se književnim jezikom Slovaci trebali služiti. Protestantski autori često su pisali oblikom češkog jezika, dok je među katoličkim učenjacima bila raširena starija norma koju je izradio Anton Bernolák. Štúr i njegovi suradnici Jozef Miloslav Hurban i Michal Miloslav Hodža dogovorili su se 1843. o novoj kodifikaciji koja se prvenstveno temeljila na srednjoslovačkim narječjima. Štúr je potom taj jezični oblik obrazložio u lingvističkim djelima. Nakon kasnijih prilagodbi postao je temelj današnjega slovačkog standardnog jezika.

Kao novinar, Štúr je izdavao novine „Slovenskje národňje novini“ s književnim prilogom „Orol tatránski“. Time je stvorio forum za političke rasprave, književnost i pitanja nacionalnog samoorganiziranja. Istodobno je bio zastupnik u Ugarskom saboru. Ondje se, među ostalim, zalagao za društvene reforme i priznavanje jezičnih prava Slovaka.

Tijekom revolucija 1848. zaoštrio se sukob između ugarskog nacionalnog pokreta i nemađarskih stanovništva Kraljevine. Štúr je sudjelovao u oblikovanju slovačkih političkih zahtjeva i bio jedan od vodećih predstavnika Slovačkog nacionalnog vijeća. Ono je organiziralo oružane akcije protiv ugarske revolucionarne vlade te je pritom neko vrijeme surađivalo s habsburškom stranom. Međutim, željena politička samouprava nije ostvarena.

Odavanje počasti državnom prigodnom kovanicom ponajprije se objašnjava Štúrovom ulogom u oblikovanju slovačkog književnog jezika i političkom formiranju slovačkog nacionalnog pokreta. Oboje je usko povezano s nastankom modernog slovačkog identiteta.