Malta · Serija: Ustavna povijest Malte, 5. izdanje, parlamentarna republika

Datum izdanja23. lip 2015.

Ukupna naklada435.000

Maksimum EU-a400.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ✠✠ × 6, naizmjenično uspravno/obrnuto

NatpisMALTA — Republic 1974 / 2015

DizajnerĠanni Bonnici

KovnicaKoninklijke Nederlandse Munt, Utrecht

Povod izdavanja

Prigodna kovanica podsjeća na proglašenje Republike Malte 13. prosinca 1974. nakon ustavnih izmjena koje je podržala velika većina malteškog parlamenta. Motiv prikazuje mramornu ploču na pročelju predsjedničke palače u Valletti i simbolizira prijelaz Malte iz monarhije u republiku. Prikazani su i natpis „MALTA — Republic 1974“ te godina „2015“.

Motiv

Ova kovanica zaključuje seriju od pet prigodnih kovanica koje podsjećaju na prekretnice u povijesti ustava Malte. Malta je 13. prosinca 1974., nakon ustavnih izmjena koje je podržala velika većina malteškog parlamenta, proglašena republikom. Motiv kovanice prikazuje mramornu ploču postavljenu na pročelju predsjedničke palače u Valletti i simbolizira prijelaz Malte iz monarhije u republiku. Gore desno nalazi se polukružni natpis „MALTA — Republika 1974“. Dolje je navedena godina „2015“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Malta je od početka 19. stoljeća bila pod britanskom vlašću, a neovisnost je stekla 1964. Nova je država isprva ostala ustavna monarhija u Commonwealthu. Šef države i dalje je bila kraljica Elizabeta II. kao kraljica Malte; na otocima ju je zastupao generalni guverner. Vladine su poslove vodili izabrani parlament i kabinet pod vodstvom premijera.

Republikansko državno uređenje ukinulo je tu institucionalnu povezanost s britanskom krunom, a da Malta zbog toga nije istupila iz Commonwealtha. Monarhinju je zamijenio predsjednik kojeg je birao parlament, s pretežno reprezentativnim i ustavnopravnim zadaćama. Prvi predsjednik bio je Anthony Mamo, koji je prethodno obnašao dužnost posljednjeg generalnog guvernera. Premijer je tada bio Dom Mintoff iz Labour Party. Pretvaranje u republiku treba razlikovati od povlačenja posljednjih britanskih oružanih snaga 1979. godine, kojega se Malta prisjeća „Danom slobode“.

Predsjednička palača, na čijem se pročelju nalazi ploča prikazana na kovanici, usko je povezana s promjenjivim oblicima vlasti na Malti. Zgrada je nastala u vrijeme Malteškog viteškog reda kao palača velikih meštara. Za vrijeme britanske vlasti služila je guvernerima kao službena rezidencija. Poslije je postala sjedište malteškog šefa države; tijekom mnogih godina u njoj je zasjedao i parlament. Tako građevina povezuje razdoblje Reda, kolonijalnu vlast i neovisnu republikansku državu.

Izdanje je pripadalo seriji od pet kovanica o ustavnoj povijesti Malte. Prethodne kovanice obrađivale su prve izabrane narodne predstavnike iz 1849., većinsko predstavništvo iz 1887., samoupravu iz 1921. i neovisnost iz 1964. Republika je bila vremenski završetak te serije. Njezin odabir kao povoda za izdavanje kovanice stoga se ne objašnjava samo obljetnicom, nego i položajem tog koraka u postupnom razvoju malteške samouprave i državnosti.