Italija · 450. obljetnica rođenja Galileo Galilei

Datum izdanja17. lip 2014.

Ukupna naklada6.529.820

Maksimum EU-a6.500.000

Izdanja4

Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako

NatpisGalileo GALILEI / R / C.M. / RI / 1564-2014

DizajnerClaudia Momoni

KovnicaInstituto Poligrafico e Zecca Dello Stato, Roma

Povod izdavanja

Prigodni novac obilježava 450. obljetnicu rođenja osobe Galileo Galilei, rođene 1564. godine. Motiv prikazuje njegovu glavu prema slici čiji je autor Justus Sustermans iz 1636. godine, kao i astronomski teleskop. Dodani su natpis „Galileo GALILEI“, godine „1564-2014“, monogram „RI“ Talijanske Republike, oznaka kovnice „R“ i inicijali „C.M.“ graverke Claudia Momoni.

Motiv

Motiv kovanice prikazuje glavu Galileo Galilei prema slici Justusa Sustermansa iz 1636. godine (Florenz, Uffizien); u polukrugu iznad nje nalazi se natpis „Galileo GALILEI“, desno slovo „R“ (monogram kovnice u Rimu), astronomski teleskop i inicijali „C.M.“ (monogram graverke Claudia Momoni), lijevo jedan iznad drugoga nalaze se slova monograma Talijanske Republike „RI“, a u donjem dijelu unutarnjeg polja kovanice utisnute su godine „1564-2014“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Galileo Galilei bio je matematičar, fizičar i astronom. Potjecao je iz Pise te je najprije predavao matematiku u Pisi, a poslije na Sveučilištu u Padui. Od 1610. djelovao je na dvoru obitelji Medici u Firenci. Njegovi su radovi povezivali matematički opis, ciljano promatranje i pokuse. Pri istraživanju gibanja, među ostalim, bavio se zakonima slobodnog pada i ubrzanjem tijela. Time je pridonio razvoju fizike koja prirodne pojave opisuje kvantitativno.

Galileo nije izumio teleskop, ali je, prema izvještajima o nizozemskim instrumentima, poboljšao njegovu konstrukciju i sustavno ga usmjerio prema nebu. Pritom je uočio neravnine na površini Mjeseca, brojne dotad nevidljive zvijezde i četiri Jupiterova mjeseca. Mijene Venere pokazale su da Venera kruži oko Sunca. Takva su opažanja bila u suprotnosti s pojedinim sastavnicama tada raširenog aristotelovsko-ptolemejskog svjetonazora, prema kojem je Zemlja nepomično stajala u središtu kozmosa.

Galileo je branio heliocentrični model koji je razvio Nikolaus Kopernikus. Sukob oko toga nije bio samo znanstvene, nego i teološke i institucionalne naravi: određeni biblijski odlomci tumačili su se kao potvrda nepomične Zemlje. Nakon što je Galileo 1632. objavio „Dijalog o dvama glavnim svjetskim sustavima“, rimska ga je inkvizicija optužila. Godine 1633. morao se odreći svojeg nauka i ostatak života proveo je u kućnom pritvoru. Unatoč tome nastavio je istraživanja; njegovi kasni radovi o mehanici objavljeni su izvan Italije.

Izdanje kovanice okruglom obljetnicom rođenja podsjeća na znanstvenika talijanske renesanse i ranog 17. stoljeća. Galileo pritom predstavlja povijest astronomije, promjenu prirodoznanstvenih metoda te složen odnos između novih istraživanja, prenesenih doktrina i crkvenog autoriteta.