Italija · 450. obljetnica rođenja Galilea Galileija

Galileo Galilei bio je matematičar, fizičar i astronom. Potjecao je iz Pise te je najprije predavao matematiku u Pisi, a poslije na Sveučilištu u Padui. Od 1610. djelovao je na dvoru obitelji Medici u Firenci. Njegovi su radovi povezivali matematički opis, ciljano promatranje i pokuse. Pri istraživanju gibanja, među ostalim, bavio se zakonima slobodnog pada i ubrzanjem tijela. Time je pridonio razvoju fizike koja prirodne pojave opisuje kvantitativno.

Galileo nije izumio teleskop, ali je, prema izvještajima o nizozemskim instrumentima, poboljšao njegovu konstrukciju i sustavno ga usmjerio prema nebu. Pritom je uočio neravnine na površini Mjeseca, brojne dotad nevidljive zvijezde i četiri Jupiterova mjeseca. Mijene Venere pokazale su da Venera kruži oko Sunca. Takva su opažanja bila u suprotnosti s pojedinim sastavnicama tada raširenog aristotelovsko-ptolemejskog svjetonazora, prema kojem je Zemlja nepomično stajala u središtu kozmosa.

Galileo je branio heliocentrični model koji je razvio Nikolaus Kopernikus. Sukob oko toga nije bio samo znanstvene, nego i teološke i institucionalne naravi: određeni biblijski odlomci tumačili su se kao potvrda nepomične Zemlje. Nakon što je Galileo 1632. objavio „Dijalog o dvama glavnim svjetskim sustavima“, rimska ga je inkvizicija optužila. Godine 1633. morao se odreći svojeg nauka i ostatak života proveo je u kućnom pritvoru. Unatoč tome nastavio je istraživanja; njegovi kasni radovi o mehanici objavljeni su izvan Italije.

Izdanje kovanice okruglom obljetnicom rođenja podsjeća na znanstvenika talijanske renesanse i ranog 17. stoljeća. Galileo pritom predstavlja povijest astronomije, promjenu prirodoznanstvenih metoda te složen odnos između novih istraživanja, prenesenih doktrina i crkvenog autoriteta.