Malta · Serija: Povijest ustava Malte, 4. izdanje, 50 godina neovisnosti

Datum izdanja3. lip 2014.

Ukupna naklada432.500

Maksimum EU-a400.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ✠✠ × 6, naizmjenično uspravno/obrnuto

NatpisMALTA – Independence 1964 / 2014

DizajnerĠanni Bonnici

KovnicaKoninklijke Nederlandse Munt, Utrecht

Povod izdavanja

Münze erinnert an die Unabhängigkeit Maltas und die Unabhängigkeitsverfassung von 1964, durch die Malta nach jahrhundertelanger Fremdbestimmung eine unabhängige Nation wurde. Das Motiv zeigt einen Teil der 1989 von Gianni Bonnici gestalteten Bronzestatue zur Versinnbildlichung der Unabhängigkeit: eine junge Frau als Symbol Maltas, die die maltesische Flagge trägt. Rechts verläuft halbkreisförmig die Aufschrift „MALTA – neovisnost 1964“.

Motiv

Ova kovanica posvećena Ustavu o neovisnosti Malta iz 1964. četvrta je u seriji od ukupno pet kovanica posvećenih važnim etapama ustavne povijesti Malta. Ustavom iz 1964. Malta je nakon višestoljetne strane vlasti postala neovisna nacija. Nacionalna strana kovanice prikazuje dio brončanog kipa koji je Gianni Bonnici oblikovao 1989. godine i koji simbolizira neovisnost. Prikazana je mlada žena koja simbolizira Malta i nosi maltešku zastavu. Na desnoj je strani polukružno urezan natpis „MALTA – Neovisnost 1964.“, a pri dnu godina izdavanja „2014“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Malta je 1798. najprije došla pod francusku vlast. Nakon ustanka malteškog stanovništva i britanske blokade, francuske su se trupe 1800. povukle. Nakon toga otočje je bilo pod britanskom zaštitom; 1814. formalno je postalo dijelom britanskog kolonijalnog carstva. Zbog svojeg položaja između Europe i sjeverne Afrike Malta je služila kao pomorska i vojna baza. Tijekom Drugoga svjetskog rata otok je bio izložen teškim zračnim napadima. Georgskreuz, dodijeljen stanovništvu 1942., kasnije je uvršten u maltešku zastavu.

Politička samouprava razvijala se u nekoliko koraka, a povremeno je ponovno bila ograničavana. Nakon Drugoga svjetskog rata pojačali su se sporovi o budućem statusu Malte. Jedan plan, koji se neko vrijeme razmatrao, predviđao je tješnje uključivanje u Ujedinjenu Kraljevinu uz parlamentarnu zastupljenost u Londonu, no nije ostvaren. Nakon toga vlada na čelu s premijerom George Borg Olivierom zalagala se za državnu samostalnost. Novi ustavni poredak prihvaćen je 1964. na referendumu.

Malta je isprva ostala ustavna monarhija u Commonwealthu. Britanski šef države istodobno je bio kraljica Malte, a na otocima ju je zastupao generalni guverner. Tek 1974. zemlja je postala republika. Britanske su oružane snage na temelju ugovornih odredbi ostale na Malti sve do 1979. Ti kasniji koraci pokazuju da oslobođenje od kolonijalne vlasti nije bilo dovršeno jednim jedinim političkim činom.

Prikazana figura pripada spomeniku neovisnosti u Floriani, podignutom povodom 25. obljetnice državne samostalnosti. Kovanica je bila dio malteške serije od pet dijelova o ustavnoj povijesti. Njezini su motivi kronološki prikazivali prve izabrane narodne predstavnike iz 1849., većinsko predstavništvo iz 1887., samoupravu iz 1921., promjenu statusa iz 1964. i proglašenje republike 1974. Obljetnica stoga nije odabrana izolirano, nego kao četvrta etapa niza koji prikazuje put Malte od ograničenog političkog sudjelovanja do republikanskog oblika državnog uređenja.