Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 149 2013
Kovanica od 2 eura
PP
2 eura PP – izdanje 1
Finska · Pokrajinski sabor iz 1863.
Naklada9.000
Datum izdanja4. ruj 2013.
Pakiranjeu etuiju
Rubni natpisSUOMI FINLAND + 3 lavapäätä
Tržišna cijena119,00 €
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 150. obljetnicu sazivanja Reichstaga 1863. godine, kojim je označen početak stvarne demokracije i veće političke participacije u Finskoj. U središtu se nalazi godina 1863., čija je znamenka 6 oblikovana kao izdanak biljke te simbolizira novi početak demokracije i razvoja. Ispod se polukružno nalazi natpis „SUOMI FINLAND“, razdvojen oznakom kovnice i godinom izdanja.
Motiv
Na 2-eurokovanici s prigodnim motivom u sredini je prikazana godina 1863., pri čemu brojka 6 predstavlja uspravnu biljnu viticu koja upravo niče — što bi trebalo simbolizirati novi početak demokracije i razvoja u Finskoj. Pri dnu je u polukrugu ispisan naziv države izdavanja „SUOMI FINLAND”; oba naziva države međusobno su odvojena oznakom kovnice i godinom „2013”.
Sazivanje Finskog sabora 1863. označilo je početak razdoblja „prosvjetljenja”. Godina 1863. u Finskoj označila je početak stvarne demokracije, transparentnog djelovanja tiska i prava na uporabu finskog jezika. Uvođenjem redovitih zasjedanja Finskog sabora mogućnosti Finaca da utječu na pitanja u vlastitoj zemlji poboljšale su se na dosad neviđen način. Te se godine rodila zvijezda finske demokracije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Sazivanje Finskog sabora 1863. označilo je početak razdoblja „prosvjetljenja”. Godina 1863. u Finskoj označila je početak stvarne demokracije, transparentnog djelovanja tiska i prava na uporabu finskog jezika. Uvođenjem redovitih zasjedanja Finskog sabora mogućnosti Finaca da utječu na pitanja u vlastitoj zemlji poboljšale su se na dosad neviđen način. Te se godine rodila zvijezda finske demokracije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Pozadina teme
Finska 1863. nije bila neovisna država, nego od 1809. autonomno Veliko Vojvodstvo u Ruskom Carstvu. Ruski car istodobno je vladao i kao veliki vojvoda Finske. Zemlja je zadržala vlastitu upravu, zakonodavnu tradiciju i pravni poredak, no finski staleži nakon Sabora u Porvoou 1809. više od pet desetljeća nisu bili sazivani. Političke odluke stoga su uglavnom donosili car i finski Senat.
Alexander II. naposljetku je 1863. sazvao staleže u Helsinki. Tadašnji „sabor” još nije bio parlament u današnjem smislu. Sastojao se od četiri staleža koji su zasjedali odvojeno: plemstva, svećenstva, građanstva i seljaštva. Veliki dijelovi stanovništva nisu bili neposredno zastupljeni. Nacrti zakona u pravilu su potjecali od vladara; staleži su, među ostalim, raspravljali o zakonima, porezima i gospodarskim pitanjima. Ipak, time je ponovno stvoren institucionalni okvir u kojem su predstavnici finskog društva sudjelovali u donošenju zakona te javno raspravljali o pritužbama i političkim pitanjima.
Nastavak staleških zasjedanja označio je početak redovitijeg parlamentarnog djelovanja. Novi poslovnik Sabora kasnije je odredio da se staleži trebaju sastajati u pravilnim razmacima. Tako se razvila politička javnost u kojoj su stranke, udruge i novine sve više dobivale na utjecaju. Iste 1863. Alexander II. donio je jezičnu uredbu kojom je trebalo postupno proširiti uporabu finskog jezika u upravi i pravosuđu. To je bilo povezano s finskim nacionalnim pokretom i nastojanjem da se ojača položaj finskog govornog stanovništva u odnosu na dotad prevladavajući švedski jezik.
Staleški sabor unatoč tim promjenama ostao je društveno ograničen. Tek ga je parlamentarna reforma iz 1906. zamijenila jednodomnim parlamentom utemeljenim na općem i jednakom biračkom pravu. Žene su pritom dobile i aktivno i pasivno biračko pravo. Sazivanje 1863. stoga se prije svega smatra početkom razvoja koji je od staleškog sudjelovanja doveo do modernog finskog parlamenta. Okrugla obljetnica pružila je povod za podsjećanje na taj institucionalni novi početak.
Alexander II. naposljetku je 1863. sazvao staleže u Helsinki. Tadašnji „sabor” još nije bio parlament u današnjem smislu. Sastojao se od četiri staleža koji su zasjedali odvojeno: plemstva, svećenstva, građanstva i seljaštva. Veliki dijelovi stanovništva nisu bili neposredno zastupljeni. Nacrti zakona u pravilu su potjecali od vladara; staleži su, među ostalim, raspravljali o zakonima, porezima i gospodarskim pitanjima. Ipak, time je ponovno stvoren institucionalni okvir u kojem su predstavnici finskog društva sudjelovali u donošenju zakona te javno raspravljali o pritužbama i političkim pitanjima.
Nastavak staleških zasjedanja označio je početak redovitijeg parlamentarnog djelovanja. Novi poslovnik Sabora kasnije je odredio da se staleži trebaju sastajati u pravilnim razmacima. Tako se razvila politička javnost u kojoj su stranke, udruge i novine sve više dobivale na utjecaju. Iste 1863. Alexander II. donio je jezičnu uredbu kojom je trebalo postupno proširiti uporabu finskog jezika u upravi i pravosuđu. To je bilo povezano s finskim nacionalnim pokretom i nastojanjem da se ojača položaj finskog govornog stanovništva u odnosu na dotad prevladavajući švedski jezik.
Staleški sabor unatoč tim promjenama ostao je društveno ograničen. Tek ga je parlamentarna reforma iz 1906. zamijenila jednodomnim parlamentom utemeljenim na općem i jednakom biračkom pravu. Žene su pritom dobile i aktivno i pasivno biračko pravo. Sazivanje 1863. stoga se prije svega smatra početkom razvoja koji je od staleškog sudjelovanja doveo do modernog finskog parlamenta. Okrugla obljetnica pružila je povod za podsjećanje na taj institucionalni novi početak.
Analiza cijena na eBayu
Za ovo izdanje postoji kretanje cijena na temelju stvarnih prodaja na eBayu – s medijanom, rasponom i brojem prodaja
Pogledaj analizu cijena