CC 113 2012
Coincard
KS/BU
Coincard
Luksemburg · 10 godina gotovine eura
Naklada10.000
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja31. sij 2012.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena19,90 €
Povod izdavanja
Zajednički prigodni novac obilježava desetu godišnjicu uvođenja eura. U središtu se nalazi znak eura, okružen simbolima za ljude, financijski svijet, trgovinu, industriju, energiju te istraživanje i razvoj: tornjem ESB-a, brodovima, tvornicama i vjetroturbinama. Motiv upućuje na sve veće značenje eura u Europi i u međunarodnom monetarnom sustavu.
Motiv
Znak eura u središnjem dijelu kovanice naglašava da je euro postao iznimno važan čimbenik u Europi i svijetu te da se u posljednjih deset godina razvio u globalnog aktera u međunarodnom monetarnom sustavu. Elementi dizajna raspoređeni oko znaka eura simboliziraju važnost eura za ljude, financijski svijet (toranj ESB-a), trgovinu (brodovi), industriju (tvornice), energetski sektor te istraživanje i razvoj (vjetroturbine). Inicijali umjetnika „AH” nalaze se ispod prikaza tornja ESB-a. Nazivi država izdavateljica na njihovim službenim jezicima utisnuti su u sredini iznad motiva, a godine 2002-2012 ispod njega.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Obljetnica se odnosi na izdavanje novčanica i kovanica eura 1. siječnja 2002. Euro je kao zajednička valuta uveden već 1. siječnja 1999., u početku međutim samo kao obračunski novac za transfere, račune i financijski promet. Tečajevi nacionalnih valuta koje su sudjelovale od tada su bili neopozivo utvrđeni. Uvođenjem gotovine 2002. u početno dvanaest država sudionica, tijekom kratkih prijelaznih razdoblja iz platnog prometa nestao je najveći dio dotadašnje nacionalne gotovine.
Preduvjeti za monetarnu uniju bili su utvrđeni Ugovorom iz Maastrichta. Među njima su bila pravila o stabilnosti cijena, javnom dugu, proračunskim deficitima, deviznim tečajevima i dugoročnim kamatnim stopama. Monetarna politika prešla je na Europski sustav središnjih banaka; odluke za europodručje donosi Vijeće Europske središnje banke. Zajednička valuta trebala je ukloniti valutne rizike unutar monetarnog područja, olakšati usporedbu cijena i pojednostaviti prekograničnu trgovinu. Nisu je uvele sve države članice Europske unije, pa Europsku uniju i europodručje nije moguće izjednačavati.
Izdanje iz 2012. bilo je zamišljeno kao zajedničko izdanje: države sudionice upotrijebile su isti prikaz na svojoj nacionalnoj strani kovanice, dopunjen vlastitim nazivom države i odgovarajućim oznakama kovnice. Time europski događaj nije obrađen međusobno neovisnim nacionalnim nacrtima, nego zajedničkim motivom. Takva zajednička izdanja prethodno su već bila izdana povodom pedesete obljetnice Rimskih ugovora i desete obljetnice ekonomske i monetarne unije.
Nacrt osim toga nisu odredila samo državna tijela. Nakon otvorenog natječaja za dizajn stručni žiri odabrao je pet prijedloga o kojima su građani i stanovnici europodručja mogli glasati putem interneta. Odabran je nacrt austrijskog gravera Helmut Andexlinger. Događaj je bio prikladan za zajedničku optjecajnu kovanicu jer je prelazak na gotovinu 2002. prvi put učinio euro neposredno vidljivim u svakodnevnom životu i praktično iskustvenim širokim slojevima stanovništva.
Preduvjeti za monetarnu uniju bili su utvrđeni Ugovorom iz Maastrichta. Među njima su bila pravila o stabilnosti cijena, javnom dugu, proračunskim deficitima, deviznim tečajevima i dugoročnim kamatnim stopama. Monetarna politika prešla je na Europski sustav središnjih banaka; odluke za europodručje donosi Vijeće Europske središnje banke. Zajednička valuta trebala je ukloniti valutne rizike unutar monetarnog područja, olakšati usporedbu cijena i pojednostaviti prekograničnu trgovinu. Nisu je uvele sve države članice Europske unije, pa Europsku uniju i europodručje nije moguće izjednačavati.
Izdanje iz 2012. bilo je zamišljeno kao zajedničko izdanje: države sudionice upotrijebile su isti prikaz na svojoj nacionalnoj strani kovanice, dopunjen vlastitim nazivom države i odgovarajućim oznakama kovnice. Time europski događaj nije obrađen međusobno neovisnim nacionalnim nacrtima, nego zajedničkim motivom. Takva zajednička izdanja prethodno su već bila izdana povodom pedesete obljetnice Rimskih ugovora i desete obljetnice ekonomske i monetarne unije.
Nacrt osim toga nisu odredila samo državna tijela. Nakon otvorenog natječaja za dizajn stručni žiri odabrao je pet prijedloga o kojima su građani i stanovnici europodručja mogli glasati putem interneta. Odabran je nacrt austrijskog gravera Helmut Andexlinger. Događaj je bio prikladan za zajedničku optjecajnu kovanicu jer je prelazak na gotovinu 2002. prvi put učinio euro neposredno vidljivim u svakodnevnom životu i praktično iskustvenim širokim slojevima stanovništva.


