Grčka · 10 godina gotovog eura

Datum izdanja2. sij 2012.

Ukupna naklada1.000.000

Maksimum EU-a1.000.000

Izdanja3

Rubni natpisΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ + ★

NatpisΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ / 2002 / 2012

DizajnerHelmut Andexlinger

KovnicaBank of Greece - Mint, Halandri

Povod izdavanja

Zajednička prigodna kovanica obilježava desetu obljetnicu uvođenja eura. U središtu se nalazi znak eura, okružen simbolima ljudi, financijskog svijeta, trgovine, industrije, energije te istraživanja i razvoja: tornjem ESB-a, brodovima, tvornicama i vjetroturbinama. Motiv upućuje na razvoj eura u važan čimbenik međunarodnog monetarnog sustava.

Motiv

Znak eura u unutarnjem dijelu kovanice pokazuje da je euro postao iznimno važan čimbenik u Europi i svijetu te se u posljednjih deset godina razvio u globalnog aktera u međunarodnom monetarnom sustavu. Elementi dizajna raspoređeni oko znaka eura simboliziraju važnost eura za ljude, financijski svijet (toranj ESB-a), trgovinu (brodovi), industriju (tvornice), energetski sektor te istraživanje i razvoj (vjetroturbine). Inicijali umjetnika „AH” nalaze se ispod prikaza tornja ESB-a. Nazivi država izdavateljica na njihovim jezicima otisnuti su u sredini iznad motiva, a godine 2002-2012 ispod njega.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.

Pozadina teme

Obljetnica se odnosi na uvođenje novčanica i kovanica eura 1. siječnja 2002. Euro je kao knjižni novac postojao već od 1. siječnja 1999. Od tog su trenutka tečajevi valuta država sudionica bili neopozivo utvrđeni; prijenosi novca, vođenje računa i transakcije na financijskim tržištima već su se mogli obavljati u eurima. Gotovina je isprva i dalje ostala u optjecaju u odgovarajućim nacionalnim valutama.

Temelj zajedničke valute bila je ekonomska i monetarna unija dogovorena Ugovorom iz Maastrichta. Za sudjelovanje su države morale ispuniti određene zahtjeve u pogledu stabilnosti cijena, javnih financija, deviznih tečajeva i dugoročnih kamatnih stopa. Monetarna politika prenesena je na Europski sustav središnjih banaka, a za eurozonu je koordinira Europska središnja banka. Godine 1999. jedanaest je država najprije uvelo euro kao knjižni novac; Grčka im se pridružila 2001. Tako je početkom 2002. dvanaest zemalja istodobno prešlo na gotovinu u eurima. Novčanice i kovanice dotadašnjih valuta povučene su iz platnog prometa u kratkim prijelaznim razdobljima.

Do 2012. eurozona je pristupanjem Slovenije, Cipra, Malte, Slovačke i Estonije narasla na 17 država članica. Kovanica stoga nije podsjećala samo na prelazak na gotovinu u eurima, nego i na proširenje zajedničkog valutnog područja. Kovanice eura imaju zajedničku europsku i nacionalnu stranu, ali neovisno o državi izdavanja vrijede kao zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj eurozoni.

Za prigodno izdanje sve su tadašnje države članice eurozone dale kovati isti osnovni motiv. O njegovu dizajnu odlučili su građani i stanovnici u javnom mrežnom glasovanju. Na izboru je bilo pet nacrta koje je stručni žiri odabrao na europskom natječaju za oblikovanje. Prihvaćeni nacrt izradio je Helmut Andexlinger, graver kovnice Münze Österreich. Zajedničko izdanje naglasilo je prekogranični karakter prigode, dok su oznaka države, oznaka kovnice i rubni natpis ostali različiti od države do države.