Malta · Serija: Ustavna povijest Malte, 1. izdanje, 1849. Prvi izabrani narodni predstavnici

Malta je od kraja francuske okupacije bila pod britanskom vlašću; 1814. otočje je formalno postalo britanska krunska kolonija. Politička vlast u početku je uglavnom bila u rukama guvernera i kolonijalne uprave. Iako je 1835. osnovano Vladino vijeće, njegovi su članovi bili imenovani. Zahtjevi malteškog stanovništva za sudjelovanjem u odlučivanju, slobodnijim tiskom i sudjelovanjem u donošenju zakona u sljedećim su godinama doveli do daljnjih reformi.

Ustavom iz 1849. Vladino vijeće prvi je put dobilo članove koji su bili izabrani. Time ipak još nije nastao parlament u današnjem smislu. Uz izabrane predstavnike, u Vijeću su i dalje bili guverner i imenovani dužnosnici. Britanska kolonijalna vlast zadržala je kontrolu nad vladom i u Vijeću se mogla osloniti na službene članove. Izabrani su tako imali samo ograničen utjecaj na zakonodavstvo i upravu.

Ni samo biranje nije odgovaralo današnjem shvaćanju općeg i jednakog biračkog prava. Pravo glasa imao je samo mali dio muškog stanovništva. Imovinski, dohodovni i drugi uvjeti isključivali su velike skupine stanovništva; žene nisu imale pravo glasa. Ipak, tim je uređenjem načelo izbora trajno uvedeno u malteške institucije i stvoren okvir u kojem su se politički interesi mogli javno zastupati.

Izdanje pripada malteškoj seriji kovanica posvećenoj ustavnoj povijesti zemlje. Ostala izdanja obrađivala su kasnije korake, poput uvođenja predstavničke većine, samouprave, neovisnosti i proglašenja republike. Povod kojem je ovdje odana počast odabran je kao početna točka tog razvoja: on označava prijelaz od isključivo imenovanog kolonijalnog vijeća do predstavničkog tijela koje je barem djelomično dobivalo legitimitet izborima. Serija time u središte nije stavila pojedine političare, nego uzastopne promjene državnog uređenja.