Vatikan · 550. obljetnica rođenja Michelangela

Datum izdanja12. ožu 2026.

Ukupna naklada79.000

Maksimum EU-a80.000

Izdanja2

Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako

Natpismichelagniolo / R / D. LONGO / CITTA’ DEL VATICANO / 1475 / 2025

DizajnerDaniela Longo

KovnicaInstituto Poligrafico e Zecca Dello Stato, Roma

Povod izdavanja

Prigodna kovanica obilježava 550. obljetnicu rođenja Michelangela. Motiv prikazuje kupolu Bazilike svetog Petra koju je projektirao i na kojoj je radio do svoje smrti 1564., kao i isječak svoda Sikstinske kapele, koji je raščlanio i ukrasio freskama. Prikaz je dopunjen Michelangelovim rukom ispisanim potpisom „michelagniolo” te godinama „1475” i „2025”.

Motiv

Motiv kovanice prikazuje kupolu Bazilike svetog Petra, koju je projektirao Michelangelo i na kojoj je radio sve do svoje smrti 1564. godine. Ispod nje nalazi se isječak svoda Sikstinske kapele, koji je Michelangelo podijelio na dijelove i čiju je fresku izradio. Na lijevoj strani vidljivi su Michelangelov rukom ispisani potpis „michelagniolo“, slovo „R“ kao oznaka kovnice u Rimu i ime „D. LONGO“ dizajnerice kovanice Daniele Longo. Natpis „CITTA’ DEL VATICANO“, koji označava državu izdavanja, nalazi se u luku iznad kupole. Ispod se nalaze Michelangelova godina rođenja „1475“ i godina izdavanja „2025“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.

Pozadina teme

Michelangelo Buonarroti bio je kipar, slikar, arhitekt i pjesnik talijanske renesanse. Potjecao je iz mjesta Caprese u Toskani, a školovao se u Firenci, najprije u radionici slikara Domenica Ghirlandaia. Nakon toga došao je u dodir s krugom obitelji Medici, gdje je proučavao antičke skulpture. Ponajprije se smatrao kiparom. Među njegova najpoznatija djela ubrajaju se „Pietà“ u Bazilici svetog Petra i „David“, izrađen za Firencu.

Nekoliko papa povjerilo je Michelangelu opsežne radove u Rimu. Papa Julije II. povjerio mu je oslikavanje stropa Sikstinske kapele. Slikarski program preuzima pripovijesti iz Knjige Postanka, među njima i stvaranje Adama, te ih povezuje s prorocima, sibilama i drugim likovima. Desetljećima poslije Michelangelo je na oltarnom zidu iste kapele izradio „Posljednji sud“. Kapela ne služi samo bogoslužjima, nego i konklavi, na kojoj kardinali biraju papu.

Bazilika svetog Petra izgrađena je kao novogradnja na mjestu ranokršćanske bazilike, iznad groba apostola Petra, za koji se predajom smatra da je njegov grob. U njezinu planiranju redom je sudjelovalo više arhitekata, među njima Donato Bramante i Raffael. Michelangelo je za pontifikata pape Pavla III. preuzeo vodstvo gradnje i iznova uredio nacrte koji su prethodno više puta bili izmijenjeni. Ojačao je središnje usmjeren tlocrt i projektirao masivni tambur kao podlogu kasnije dovršene kupole. Nakon njegove smrti gradnju su nastavili Giacomo della Porta i Domenico Fontana.

Odabir obljetnice od strane Države Grad Vatikan objašnjava se tom uskom povezanošću s papinskom poviješću umjetnosti i graditeljstva. Michelangelova djela obilježavaju dva središnja mjesta Vatikana: Sikstinsku kapelu kao poprište papinske liturgije i izbora pape te Baziliku svetog Petra kao glavnu crkvu nad grobom apostola Petra. Motiv na kovanici time povezuje slikarstvo i arhitekturu, ali i renesansnu umjetnost, papinsko pokroviteljstvo te institucionalnu povijest Vatikana.